Zašto se ne objavljuju rezultati popisa stanovništva provedenog u Bosni i Hercegovini još 2013. godine, pitanje je koje problematizira Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ u Sarajevu.

Na pres-konferenciji održanoj u sarajevskom sjedištu matičnog odbora te organizacije rečeno je i da postoji opasnost od poništenja popisa ako rezultati ne budu objavljeni do 1. jula ove godine. Upućen je apel da objava rezultata počne.

Predsjednik Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost Sejfudin Tokić izjavio je da su rezultati poznati od decembra 2014. godine, ali i da je je za neobjavljivanje krivo politikanstvo. Rezultati ne odgovaraju određenim srpskim i hrvatskim političkim projektima, ustvrdio je na ovoj pres-konferenciji.

Broj popisanih Bošnjaka je 53,4 posto, kaže Tokić.

„To je važna činjenica ne zato da bi Bošnjaci dominirali nego da bi u Bosni vladao mir“, dodao je.

Objavljivanje stvarnih rezultata bi, po njegovom mišljenju, značilo krupnu prepreku projektima otcjepljenja Republike Srpske i stvaranja trećeg, hrvatskog entiteta.

Dramatično je, tvrdi Tokić, što i pojedini bošnjački predstavnici ulaze u “trgovinu o broju popisanih Bošnjaka”. Zasad ne želi govoriti o imenima.

To je, po njegovim riječima, manipulacija na način da Bošnjaci pristanu da ih ima manje od stvarnog broja, na „administrativni genocid“.

„Nijedan Bošnjak nema pravo na to i neće u tome uspjeti“, dodaje Tokić, ali zasad ne želi govoriti o imenima.

Predsjednik „Preporoda“ Senadin Lavić je rekao da bi neobjavljivanje rezultata do 1. jula dovelo do dalekosežnih posljedica po Bosnu i Hercegovinu, zemlju koja se opredijelila za pridruživanje Evropskoj uniji.

„Kome je u interesu da ne znamo koliko ima stanovništva u BiH? Ovo pitanje priziva i druga: zašto nismo u stanju da jednostavno prebrojimo popisnice ili P1 obrasce i kažemo koliko građana živi u BiH danas? Čime, na primjer, raspolaže stanovništvo (kuće, imanja, automobili, broj domaćinstava, nivo obrazovanja, prosječan broj članova porodice…? Ko zloupotrebljava institucije sistema koje se bave popisom i ne želi da slijedi preporuke i standarde koji dolaze iz evropskih statističkih institucija? Da li se čine političke ucjene preko popisa i neoglašavanja rezultata? Pitanjima nikad kraja“, kaže Lavić.

Prof.dr. Hasan Zolić, jedan od govornika na pres-konferenciji, smatra da će validnost popisnih rezultata doći u pitanje ako ne budu objavljeni do 1. jula.

„U tom slučaju, popis će, na jedan način, biti poništen“, kaže Zolić i dodaje da se pribojava eventualnog odustajanja od popisa, kakvi signali dolaze iz Republike Srpske.

Po Zolićevim riječima, iz RS-a stalno dolaze dopisi o neslaganju sa stavovima Internacionalnog monitoring tima koji je preporučio način za utvrđivanje kontigenta „nerezidentnog“ stanovništva.

Predloženo je da se to učini gledajući odgovore na pitanja od broja 1 do 7 iz popisnog obrasca, ali iz Republike Srpske traže da se u definiciju uključe i odgovori na pitanje broj 40 o mjestu rada i školovanja, kaže Zolić.

On naglašava i značaj arhiviranja popisnih podataka u državnoj instituciji, a ne u institucijama bilo kojeg od dva entiteta.

Agencija za statistiku BiH treba da nađe prostor za arhiviranje, poruka je Zolića.