Rubrika s krvnom grupom na većini ličnih karti je prazna, jer je potvrda 65 KM, zastupnici traže da bude besplatna.

Prema podacima koje je nedavno objavio World Population Review, u BiH 36 posto stanovništva ima krvnu grupu tipa A+, dok je onih s krvnom grupom O+ 31 posto.

Krvnu grupa tipa B+ ima 12 posto stanovnika BiH, tipa A- 7 posto, tipa AB+ približno 6 posto, O- približno 5 posto i B- samo 2 posto, piše Večernji list BiH.

Važnost krvne grupe

Zanimljiv je podatak kako prilično rijetku krvnu grupu A- ima čak 7 posto stanovnika BiH, čime ona dijeli treće mjesto po prisutnosti tog tipa u ovoj zemlji. Samo Brazil (8 posto) i Norveška (7,4 posto) imaju više stanovnika s krvnom grupom tipa A-.

U BiH je osoba s negativnim Rh faktorom 14 posto. Budući da poznavanje krvne grupe može biti od životne važnosti u određenim situacijama, prije više od deset godina u BiH je zaživio zakon koji omogućava svakom punoljetnom stanovniku da u ličnom dokumentu ima upisan ovaj podatak.

Riječ je o zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o ličnoj karti državljana BiH čija je primjena počela prije više od deset godina, tačnije 2013. godine.

Naime, uz to što je njegovo usvajanje predstavljalo osnovni preduvjet da 2013. godine počne izdavanje novih ličnih karti s elektroničkim čipom koji sadrži biometrijske podatke građanina, dana je mogućnost unošenja krvne grupe po zahtjevu državljanina.

Naime, u članku 6. spomenutog zakona navodi se kako su podaci o državljaninu BiH koji se evidentiraju prilikom podnošenja zahtjeva za ličnu kartu: ime, prezime, datum rođenja, mjesto rođenja, općina prebivališta ili boravišta za raseljenu osobu, spol, jedinstveni matični broj (JMB), fotografija, potpis, otisci prstiju, te državljanstvo BiH.

Osim navedenih podataka, u ličnu kartu BiH upisuju se serijski broj, datum izdavanja – datum unosa podataka u ličnu kartu, rok važenja, podaci koji se mogu očitati uz pomoć računara te naziv nadležnog tijela koje je izdalo ličnu kartu u BiH.

Mnogi i ne znaju da se može na zahtjev bh. državljanina u ličnu kartu unositi i podatak o krvnoj grupi koja je utvrđena nalazom ovlaštene zdravstvene ustanove u BiH. Ipak, što iz neznanja ili visine cijene potrebne potvrde koja se donosi iz ovlaštene zdravstvene ustanove, tek rijetki državljani BiH i podnesu ovaj zahtjev.

Kako su objasnili iz Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, osoba koja želi unijeti podatak o krvnoj grupi dužna je to i navesti u zahtjevu za izdavanje ili zamjenu lične karte.

Traže subvencioniranje

Uz zahtjev, stranka je dužna priložiti potvrdu ovlaštene zdravstvene ustanove u BiH u kojoj se jasno i nedvosmisleno navodi oznaka krvne grupe osobe koja predaje zahtjev.

Navedena potvrda mora obvezno sadržavati podatke o imenu i prezimenu, JMB-u, broju registra, datumu obavljene pretrage, oznaci krvne grupe i Rh faktora krvne grupe, potpis i pečat ovlaštene ustanove.

Također, spomenuta potvrda se prilikom podnošenja zahtjeva prilaže u originalu ili u ovjerenoj kopiji. Jedan od razloga malog broja takvih zahtjeva je i cijena ove potvrde, o čemu je bilo riječi na jednoj od posljednjih sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

Naime, federalna zastupnica Amra Junuzović-Kaljić podnijela je inicijativu o subvencioniranju potvrda o krvnoj grupi prilikom vađenja lične karte.

“Inicijativa se odnosi na subvencioniranje potvrda o krvnoj grupi i obvezan upis krvne grupe u ličnu kartu. Kao što znamo, imamo mjesto u ličnoj karti na kojem bi trebala biti upisana naša krvna grupa.

Ali, dok su ove potvrde besplatne za dobrovoljne darivatelje krvi, one za ostale koštaju i do 65 KM u različitim transfuziološkim zavodima i laboratorijima,”  kazala je federalna zastupnica Amra Junuzović-Kaljić.

Time bi se potaknula i svijest građana o potrebi da znaju svoje krvne grupe, da znaju zbog čega je važno da je imaju upisanu u osobni dokument.

U slučaju bilo kakve nezgode ili nesreće, svi koji mogu pomoći iz osobnog dokumenta znat će osnovni podatak koji nerijetko spašava život – krvnu grupu.