Doktor Muhamed Nametak, viši naučni saradnik historijskog instituta Univerziteta u Sarajevu (UNSA), značaj države kao forme kolektiviteta objašnjava riječima da je to najsavršniji organizacijski politički oblik koji je čovjek uspio koncipirati dosad.

Tokom tribine o temi “Državnost BiH kroz historiju“, održane u Rektoratu Sarajevskog univerziteta povodom 25. novembra, Dana državnosti BiH, Nametak je u prvom dijelu govorio o samom pojmu državnosti kroz historiju a posebno u kontekstu zapadne civilizacije, a u drugom je naglasio ulogu ZAVNOBiH-a u obnovi višestoljetne bosanskohercegovačke državnosti.

– Država je okvir za rješavanje svih problema jednog kolektiviteta, grupe judi koja živi na određenom prostoru, pa zbog toga mislim da je poenta Dana državnosti podsjećati na važnost države i njenog očuvanja – kazao je novinarima Nametak.

Svojim predavanjem povodom Dana državnosti BiH podsjetio je auditorij na mijenjanje, u historijskom kontekstu, shvatanja o važnosti države i njenoj komunikaciji s podanicima; o tome koje sile stavljaju težište na državu a koje na pojedinca i kako te dvije sile pomiriti radi stvaranja idealnog društva za život svih građana.

Kad je riječ o državnosti, drugi učesnik današnjeg skupa, direktor Instituta za historiju Sedad Bešlija, ističe da je Bosna i Hercegovina jedna od nastarijih evropskih država.

– Kad pogledamo u rani Srednji vijek pa do danas, vidjećemo da je bosanska državnost stara, prema zadnjim istraživanjima, najmanje oko 1.170 godina. To je historijska činjenica nad kojom se treba zamisliti. Bosna i Hercegovina je prošla mnoge poteškoće u stoljećima njene historije, ali i dan-danas je tu, međunarodno priznata, s međunarondim subjektivitetom, sa samostalnošću. I to će tako i ostati. Samo u posljednjih 300 godina bosanska prijestolnica Sarajevo je napadana, okupirana, paljena, četiri puta, ali danas su svijetla grada možda blistavija nego ikad – rekao je Bešlija.

Od prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu je 79 godina, događaja posebno važnog u kontekstu obnove bh. državnosti nakon odluka iz prijašnje historije donesenih 1929., kada je Bosna i Hercegovina razbijena na banovine, sporazuma Cvetković – Maček 1939. godine i predviđanja banovine Hrvatske ‘koja je također razbijala državnost Bosne i Hercegovine’ te formiranja Nezavisne Države Hrvatske 10. aprila 1941.

– Ta tri događaja su anulirana 25. novembra 1943. u Mrkonjić Gradu i mi s pravom zbog toga, u modernoj državnosti i s apekta moderne historije BiH, obiležavamo 25. novembar kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine – Bešlijine su riječi.

Rektor Sarajevskog univerziteta Rifat Škrijelj podsjeća u izjavi novinarima da taj univerzitet nastavlja kontinuitet održavanja tribina povodom ovog značajnog datuma.

– Univerzitet serijom događaja šalje poruku domaćim politikama i međunarodnoj zajednici da je veoma važno očuvati Bosnu i Hercegovinu kao državu multietničkog i multikulturalnog karaktera u ovom dijelu Evrope jer globalni procesi danas na planeti Zemlji upozoravaju – gdje god se napravi propust i otvori žarište, svijet je u belaju – rektorove su riječi.

Bosna i Hercegovina, zaključio je on, ima ozbiljnu tradiciju višestoljetne države, pa akademska zajednica poručuje međunarodnoj zajednici, posebno visokom predstavniku Christianu Schmidtu, da primjenom svih raspoloživih mehanizama utiče na domaću politiku i međunarodnu zajednicu da život građana BiH učini sigurnim i ekonomski prosperitetnim.