Pripremite zalihe hrane i vode za deset dana. Nova strategija njemačke civilne zaštite digla je popriličnu buku u medijima širom svijeta. “Pripreme za rat u Evropi ili jačanje njemačke paranoje?”, “Što se krije u zapovijedi Angele Merkel”, “Panika u Njemačkoj” – samo su neki od naslova koji se ovih dana mogu pročitati na stranim portalima.

 Viši nivo sigurnosti u Evropi

Međutim ova preventivna mjera njemačke vlade nije ništa drugo nego podizanje nivoa sigurnosne kulture. Slažu se s time stručnjaci dodajući da Njemačka nije jedini primjer države koja se sprema za moguće katastrofe ili potencijalne opasnosti.

“Švedska je na tragu toga da zakonom prisili građane da se sami brinu o sebi minimalno 72 sata i tako omoguće hitnim službama da rade svoj posao. Osim toga, cijela Evropa sigurnosno se podigla za jedan nivo”,  kaže Robert Mikac, koji je u sklopu svog rada u vojnoj policiji Oružanih snaga RH sudjelovao i u NATO-ovoj misiji u Afganistanu, bio i zapovjednik Civilne zaštite Republike Hrvatske, a sada je profesor kolegija Upravljanje krizama na Fakultetu političkih nauka. Nije to ništa što se ne preporučuje u svakoj državi i svakom građaninu, dodaje general-pukovnik u penziji Mate Laušić, koji je završio i Galillei College u Haifi u Izraelu, bio šef osiguranja različitih sportskih, kulturnih i javnih događanja, kao što su Univerzijada u Zagrebu ili Evropsko prvenstvo u košarci, 1990. bio je šef osiguranja predsjednika RH, a od 1991. do 2002. i šef Vojne policije Hrvatske.

“Već sada preporučuje se da pri ruci svaki građanin ima neku torbu, ranac, u kojem mu na jednom mjestu stoji sve potrebno da se snađe u prvo vrijeme kada počne kriza. Deset dana dovoljan je period da se cijeli državni aparat organizira te da se pomogne i najzabačenijim dijelovima”,  kaže Laušić dodajući da će se prije pripremiti oni koji su prošli takve situacije, poput velike poplave u Zagrebu 1964. godine ili rata. Drugi pak bježe od crnih scenarija, no svi “sigurnjaci” znaju – sigurnost počiva na sistemu “3P” – promišljanje/predviđanje, planiranje i postupanje.

Najveća opasnost dehidracija

A kada se planira, broj jedan u pripremi je – voda. I to minimalno dvije litre po osobi dnevno. To se odnosi, kažu stručnjaci, samo na vodu za piće, no treba razmišljati i na vodu koju treba uskladištiti za pranje i ličnu higijenu.

“Što se tiče količine hrane, svaka porodica individualna je za sebe, jedna tročlana porodica može pojesti u sedmici dana koliko druga u tri. No treba razmišljati o dovoljnom unosu – 2000 kalorija preporučeni je prosječni dnevni unos za odraslu osobu”,  kaže Laušić. Na internetu čak postoji cijeli niz online trgovina koje nude tzv. “survival kit”, pa tako, primjerice, na Amazonu nude i tablete za preživljavanje koje u potpunosti mogu zamijeniti hranu, a doza za deset dana stoji 24 dolara.

“Ipak, najbolje je pripremiti konzerve različitih vrsta, od mesnog doručka, sardina, graha, kukuruza… Trajna je to hrana koja ima dug rok trajanja pa može stajati. No treba imati i energetskih pločica, vitaminskih napitaka… Ima li dovoljno brašna, soli i vode, čovjek može preživjeti mjesecima”, kaže Laušić dodajući da je u kriznim situacijama najveća opasnost, osim dehidracije i gladi, i – pothlađenost. Treba stoga imati i toplih pokrivača, odjeće, zaštitnih folija za očuvanje tjelesne topline…

“Uvijek treba imati spremnu i gotovinu jer u kriznim situacijama bankomati sigurno ne rade“, kaže Laušić dodajući da je jedan od najbitnijih predmeta i – tranzistor.

“Pa makar star trideset godina”,  kaže Laušić dodajući da će se jedine vijesti prenositi putem radija. (Večernji.hr)