Iako parafiskalni nameti uveliko opterećuju privredu, na što se veoma često žale strani, ali i domaći investitori, oni će i dalje postojati u našoj zemlji, a priča o njihovom ukidanju bi mogla ostati samo mrtvo slovo na papiru.

U BiH postoje trenutno 864 različite takse, poznatije pod nazivom parafiskalni nameti, koje plaćaju građani, poduzetnici i privrednici. Njihovo plaćanje je definisano različitim zakonima i odlukama donesenim na nivou države, entiteta, Brčko distrikta, kantona i općina.

Prema Registru neporeznih prihoda, na nivou BiH postoje 203 parafiskalna nameta. Na nivou FBiH ih je 95, u kantonima 77, a u općinama u FBiH 26. U RS-u je registrovano ukupno 286 različitih taksi i naknada, a u Brčko Distriktu 177.

Vijeće ministara je nedavno usvojilo informaciju o uspostavi Registra neporeznih prihoda, odnosno parafiskalnih nameta na svim nivoima u BiH. Uspostava ovog registra, kako je tom prilikom saopćeno, predstavlja ispunjenje jedog od zadataka u okviru Reformske agende, te prvi korak ka mapiranju svih ovih nameta.

Međutim, osim što je uspostavljen registar, teško da se u skorije vrijeme može očekivati ukidanje nekih od ovih taksi. Pitanje je da li će se bilo koji nivo vlasti dobrovoljno odreći prihoda kojeg je do sada ostvarivao.

Zbog toga nas je interesovalo da li će u skorije vrijeme biti pokrenuti razgovori u BiH o eventualnom ukidanju pojedinih parafiskalnih nameta i s tim pitanjem smo se obratili Ministarstvu finansija i trezora BiH.

– Ministarstvo finansija i trezora BiH je uspostavilo i objavilo Registar parafiskalnih nameta na državnom nivou i nema nadležnost da inicira i poduzima aktivnosti na smanjenju broja parafiskalnih nameta u BiH. Za ove informacije možete se obratiti nadležnim institucijama na nivou entiteta – kazala nam je portparol Ministarstva finansija i trezora BiH Nataša Krsman.

Isto pitanje smo postavili i Uredu koordinatora za reformu javne uprave.

– Vijeće ministara BiH, vlade entiteta i Brčko distrikta BiH, odnosno nadležna ministarstva finansija trebaju ponuditi rješenja, odnosno mjere s ciljem smanjenja parafiskalnih opterećenja. Trenutno, mi ne raspolažemo detaljnijim informacijama, osim što znamo da je uspostavljanje registara prafiskalnih nameta planirano u novim strategijama upravljanja javnim finansijama. Nadležne institucije u ovoj oblasti su ministarstva finansija na svim nivoima – kazali su nam u Uredu koordinatora za reformu javne uprave.

Inače, Registar neporeznih prihoda na nivou države BiH može se pronaći na stranici Ministarstva finansija i trezora BiH, na adresi http://registar.mft.gov.ba/.

Raspon visine taksi i naknada, koji su registrovani na državnom nivou kreću se od pet KM, koliko se plaća za različite zahtjeve, molbe i slično, pa do pola miliona maraka, koliko iznosi naknada za dobijanje dozvole za pružanje GSM usluga.

Na popisu naknada koje se uplaćuju u državni budžet su i brojne druge naknade, poput onih na koje smo već i navikli, kao što su takse za izdavanje pasoša, ličnih karata, vozačkih i saobraćajnih dozvola i slično. Tu su i različite naknade za privrednike, kao što je registracija žiga, naziva brenda, zatim za uvoz ili prevoz različitih proizvoda…

Iz Ministarstva finansija i trezora FBiH su nam kazali kako je i ova intitucija uspostavila interaktivni registar neporeznih prihoda, koji je dostupan na njihovoj internet stranici http://www.fmf.gov.ba.

– S obzirom da Registar, s jedne strane, predstavlja transparentan dokument, koji objedinjuje sve relevantne informacije obveznike plaćanja, a s druge strane, služi kao osnov za uspostavu bolje kontrole i nadzora nad neporeznim prihodima u Federaciji BiH, u narednom periodu je planirano sačinjavanje pravnog okvira kako bi se propisali jasni principi uvođenja, smanjenja i eliminacije pojedinih naknada i taksi – saopćeno nam je iz ovog ministarstva.

Poredeći ova dva registra mogu se naći primjeri “preklapanja” nadležnosti, zbog kojih firme moraju plaćati gotovo iste namete različitim nivoima vlasti. Tako recimo, uvoznici živih životinja moraju platiti naknadu za veterinarski pregled pri uvozu koja se “slijeva” u državni budžet, koja se kreće od pet do 110 KM po pregledu, u toku dana, a njena visina raste do 300 KM ako je pregled noću.

Nakon toga uvoznici moraju platiti i federalnu naknadu za uvjerenje o zdravstvenom stanju životinja, koja se kreće od osam do 35 KM po životinji, u zavisnosti, od vrste i težine. Zanimljivo je da su federalnim zakonima i propisima definisane naknade ne samo za “uobičajene” životinje poput krava, ovaca, konja.., nego i visina taksi za uvoz svilenih buba i pijavica. U registru nije navedeno kako se vagaju ovakve životinje, da bi se utvrdila tačna visina takse.

U FBiH se također plaća i takozvana opća vodna naknada, bez obzira na djelatnost. Ona iznosi 0,5 posto od neto plaće svakog uposlenika, a obaveza njenog plaćanja je na poslodavcima prilikom isplate plaće. Od ovako prikupljenog iznosa 40 posto novca uplaćuje se na račun Agencije za vodno područje sliv rijeke Save, 45 posto za Agenciju za vodno područje Jadranskog sliva, a 15 posto Fondu za zaštitu okoliša.

Ovo su samo neki od primjera na koji način se različitim parafiskalnim nametima opterećuju privrednici, odnosno svi oni koji pokušavaju uložiti novac u domaću privredu. (Faktor)