Još jedna zajednička akcija Kantonalnog tužilaštva Sarajevo i SIPA-e. Rebus rješen. Barem dio. Mrkvu jede pohlepa. Teret je milionska utaja poreza. Priča Nedima Hasića emitovana u posljednjem izdanju političkog magazina Mreža.

Godinama su tvrdili kako je njihovo prezime drugo ime za ćevap. Sada bi vrlo lako moglo postati sinonim za milionsku utaju poreza. Tužilaštvo Kantona Sarajevo tvrdi: rođena braća Adnan Mrkva i Amel Ćapin uz pomoć svojih saradnika utajili su najmanje pet i po miliona maraka poreza. Sve kroz svoje firme Mrkva Group d.o.o. i Mrkva d.o.o.

Kompletnim poslovanjem firmi upravljala su braća Adnan i Amel, uz nesebičnu pomoć nekolicine uposlenika. Zet Amela Ćapina Adis Biberović bio je zadužen za nabavku mesa i proizvodnju. Ermin Špilja, nekada konobar, bio je poslovni menadžer. Arif Malići, zvanično, nabavljao je robu i opskrbljivao ćevabdžinice. Zvanično. U stvarnosti, Malići je kupio pazar iz Mrkvinih poslovnica. Dio pazara, oko 40 posto prihoda, ostavljan je u crni fond. Braća Adan Mrkva i Amel Ćapin, uz pomoć Ermina Špilje, određuju kako će se novac iz crnog fonda raspoređivati. Evo jednog od iskaza svjedoka: “Sve navedene osobe su u cijelosti upoznate s načinom poslovanja ove grupacije, tačnije – da se od ukupno ostvarenog prihoda Poreznoj upravi prikazuje promet od 60 do 70% dok se prihod od oko 30 do 40% ne prikazuje Poreznoj upravi.”

Recept za izbjegavanje plaćanja poreza bio je jednostavan: veći dio plaće uposlenicima isplaćivan je na ruke, baš kao i dobavljačima za meso i ostale proizvode. Tužilaštvo tvrdi kako je radnicima u radnjama i dostavljačima naređeno da ne izdaju račune prilikom dostave, osim ako to kupac ne traži. Račune su prilikom dostave izdavali samo državnim ili javnim firmama.

Centar poslovanja bio je na Baščaršiji. Tu su se prikupljale narudžbe i evidentirao stvarni promet. Sve je, tvrdi se, nadgledao Adnan Mrkva. Pazar na kraju radnog dana Arif Malići nosi u kuću u sarajevskom naselju Vraca. Tu se uspoređuju podaci, a veći dio prijavljuje se Federalnoj poreskoj upravu. Promet je iznosio oko 20.000 maraka dnevno, a prijavljivan je samo dio potreban za prikazivanje pozitivnog poslovanja.

“Meni nije poznato koliki je godišnji promet, ali koliko ja znam svakog mjeseca se iz crnog fonda plaćalo oko 20.000 KM za plate radnika i oko 30.000 KM za dobavljače, znači oko 50.000 KM je plaćano iz crnog fonda za plate i za dobavljače i to svakog mjeseca. Ono što ostane iz tog crnog fonda, Adnan raspolaže kako on misli da treba i ja ne znam u koje namjene je on ta sredstva trošio“, naveo je svjedok.

U protekle četiri godine, kako se sumnja, ćevabdžije nisu prikazale oko 40 posto ukupnog prihoda. A ukupan poromet iznosio je oko 17 miliona maraka. U takozvanoj crnoj blagani ostalo im je šest miliona i 800 hiljada maraka. Iz crnog fonda izdvajan je i novac za plaćanje najma objekata. Nakon što bi iz crne blagajne isplatio ostatak plaća uposlenima i dio novca preusmjerio za plaćanje dobavljačima ispod stola, po onome što je do sada utvrđeno istragom, ostatkom ilegalno zarađenog novca raspolagao je isključivo Adnan Mrkva.

U nekoliko navrata ćevabdžinice Mrkva bile su meta inspektora Uprave za indirektno oporezivanje BiH. No, osnovano se sumnja kako je dvojici inspektora plaćeno po dvije hiljade maraka kako bi stanje u ovim objektima prikazali kao uredno.

Prvo su bile akcije Buyer, pa Tango i Coral, pa Lipstick. Zagonetka pod nazivom Rebus počela se rješavati kada su se posebne istražne radnje počele kombinirati s istragom. Saradnja istražitelja SIPA-e i Federalne poreske uprave, sve pod nadzorom Kantonalnog tužiteljstva Sarajevo rezultirala je i pronalaskom dvije kase i oko 80.000 maraka u gotovini u sefovima u prostorijama firme Mrkva na Vracama. Pronalazak gotovine prava je rijetkost u ovakvim akcijama. Blokirano je više od 60.000 maraka na računima.

Tokom sedmice će biti donesena naredba o provođenju finansijske istrage radi pronalaska i oduzimanja nelegalno stečene imovine. Odbrana uhapšenih, sarajevski advokati Edina Rešidović i Kadrija Kolić, nisu htjeli pred kamere Federalne TV. Argumente odbrane, kažu jednoglasno, iznijet će na ročištu sarajevskim sudom.