Na kraju 2019. imali smo oko 120 registrovanih biznisa i trenutno radimo na njihovom opstanku, kaže Markuš.

Bosna i Hercegovina, znamo to svi, u ovom trenutku mnogo više izvozi ljude nego robu, a privlačenje investicija nam baš i ne ide najbolje. Strane investicije, smatra to Ranko Markuš, ekonomski stručnjak i voditelj Projekta za zapošljavanje mladih YEP, trebamo privući boljim poslovnim okruženjem.

Poticaji

– Prema posljednjoj analizi Svjetske banke o poslovanju, od 190 zemalja svijeta BiH zauzima 90. poziciju, odnosno posljednje smo rangirana evropska zemlja na toj listi. Kad su u pitanju investicije, imamo dvije vrste investitora – one koji već posluju u BiH i nekako plivaju, dok oni drugi ne smatraju BiH interesantnom za ulaganje, pa se odlučuju za ulaganje u zemlje regiona, kazao je Markuš u razgovoru za O kanal i Oslobođenje.

Što se tiče poticaja za zapošljavanje, Markuš kaže kako njih trenutno nudi Zavod za zapošljavanje, te pojedina ministarstva, ali smo daleko od ključnih poticaja koji bi privukli strane investitore. S obzirom na to da su poticaji za zapošljavanje u našoj zemlji mali, sve veći broj građana odlazi vani, najviše u Njemačku.

– Posljednji izvještaji njemačkog Zavoda za zapošljavanje i Agencije za statistiku pokazuju da trenutno imaju otvorenih 1,5 miliona radnih mjesta. Njemačka ima takav ekonomski razvoj da treba veliki broj radnika, a činjenica je da je migrantska kriza zadovoljila određene njihove potrebe, kada su primili veliki broj Sirijaca koji su odmah bili integrisani u njemačko društvo. Trenutno BiH ima potpisane sporazume o pitanju legalnog, uslovno rečeno, zapošljavanja medicinskih radnika sa srednjom stručnom spremom, ali vidimo da otvaraju granice sa najnovijim mogućnostima da se može boraviti u Njemačkoj šest mjeseci tražeći posao, što otvara mnogo više mogućnosti građanima BiH, kaže Markuš, te dodaje da misli da se trend odlazaka ljudi iz BiH više ne može ni zaustaviti.

Planovi

S obzirom na to da je i voditelj Projekta YEP, Markuš kaže kako je cilj projekta upravo zadržavanje mladih i poticanje pokretanja novih biznisa. Uz podršku vlade Švicarske tokom 2018. i 2019. godine i u saradnji sa 32 lokalne zajednice napravili su program koji je bio koncipiran na način da su pozvali mlade ljude koji imaju poslovne ideje, te s njima prošli određeni proces razvoja poslovnog plana.

– Oni koji su izašli iz tog procesa su pred stručnim komisijama prezentovali svoje poslovne planove i određeni broj njih je na kraju registrovao biznis. Na kraju 2019. imali smo oko 120 registrovanih biznisa i trenutno radimo na njihovom opstanku. Od tih 120 biznisa samo četiri ili pet je zatvoreno, od kojih dva zbog finansijskih problema, a ostali zbog toga što su našli bolje i povoljnije mogućnosti za zaposlenje. Mi planiramo da nastavimo ove aktivnosti i u 2020. godini kroz investicijsku fondaciju Impakt, istakao je Markuš.