Jevreji u cijelom svijetu sutra navečer dočekuju Hanuku, čija riječ na hebrejskom znači “posvećenost” te simbolizira praznik svjetlosti i slobode.

Istorija Hanuke prethodi Božiću. Antioh, grčki kralj Sirije, zabranio je jevrejske rituale i naredio Jevrejima da obožavaju grčke bogove. Većina Jevreja su odlučili da se bore. Makabejci su 165 prije naše ere uspijeli pobijediti sirijsku vojsku, istjerati je iz Jerusalema i povratiti svoj hram. Hanuka je proslava ove pobjede.

Eli Tauber iz Jevrejske opštine BiH ističe u saopćenju da su Makabejci željeli posvetiti svoj hram paljenjem “vječnog svjetla”, ali su pronašli samo malu posudu ulja u kojoj ga je bilo samo toliko da je moglo da gori tek jedan dan. Nekim čudom, ova posuda s malo ulja gorila je osam dana i osam noć, javlja Fena.

Danas, jevrejske porodice pale svijeće ili ulje u svjećnjaku koji se zove Hanukija za osam dana Hanuke, dodajući jednu svijeću svaki dan. Specijalni pomoćnik-svijeća se koristi za paljenje drugih svijeća svake noći, a zove se Šamaš. Prve večeri, pali se jedna svijeća. Druge večeri dvije i tako se redom svaki dan dodaje po jedna svijeća. Ovaj proces se nastavlja na svih osam noći – osam dana svijetla od svijeće u znak sjećanja na osam dana čuda ulja.

Po paljenju svoijeće govori se molitva kojom se zahvaljuje Bogu na ono što je učinio jevrejskim precima u ono doba pa sve do današnjih dana. Poslije toga svi zajedno pjevaju pjesmu “Ma oz cur” kojom se još jednom zahvaljuju Bogu što ih je sačuvao.

U okviru proslave, djeca dobiju “Gelt” (jidiš termin za “novac”) u svakoj od osam dana, kako bi naučili da ga dijele u dobrotvorne svrhe. Nedavno je tradicija da djeca primaju mali poklon u svakoj od osam noći postao popularan. Ovo darivanje je često povezano sa Božićem – hrišćanskom tradicijom darivanja.

Tokom Hanuke, jevrejska djeca uživaju ​​igrajući sa igračkom zvanom dreidel, koji je sličan zvrku. Draidel – Sevivon ima četiri strane i hebrejsko pismo: Nun, Gimel, Hej i Šin. Ova slova stoje za hebrejski izraz “Nes Gadol Haa Šam”, “Veliki čudo se dogodilo tamo.”

Igra u slatkiše svodi se na to da igrač koji pobijedi sve dobija bombone. Ova igra se igra kao uspomena da su dijeca igrajući tu igru pokušala odvratiti pažnju vojnika dok su se Makabejci pripremali da napadnu i vrate svoj hram.

S obzirom na činjenicu da se ovaj praznik naziva i “praznik ulja” sva jela se za ovaj praznik pripremaju u dubokom ulju. Kod ašekanaza bio je običaj da se pravi “Latkes”, dok je kod Sefarda u svakoj državi bilo različito.

U Bosni je bio običaj da Sefardi pripremaju za ovaj praznik “Hanuka halvu” koja je vjerovatno preuzeta od bosanskog stanovništva jer po svemu, osim u fazi pripremanja, to je tipična “bosanska halva”.

U svijetu je uobičajeno da se prave “Sufganijot”, krofne punjene raznim marmeladama ili čokoladom. (Tuzlanski.ba)