Nakon optužbi da iza neuspjelog pokušaja vojnog udara u Turskoj stoji kontroverzni penzionisani imam Fetulah Gulen, čije se izručenje traži iz Sjedinjenih Američkih Država i čiji je pokret Hizmet u Turskoj okarakterisan kao teroristički, pokrenuto je i pitanje njegovog djelovanja i na prostorima regiona.

U Bosni i Hercegovini djeluje nekoliko institucija koje se povezuju s Gulenom i Hizmetom, a prisutni su od 1997. godine. Ponajprije je riječ o obrazovnim institucijama pod nazivom Bosna Sema, a kojih ima 15, od predškolskih ustanova do univerziteta. Djeluju u Sarajevu, Bihaću, Zenici, Tuzli i Mostaru.

U fokus javnosti u BiH ove institucije nisu došle zbog povezanosti s Gulenom, već zbog optužbi za zlostavljanja nakon samoubistva dječaka Mahira Rakovca, kada se po prvi put istraživalo njihovo djelovanje, ali Tužilaštvo Kantona Sarajevo nije utvrdilo nikakve nepravilnosti.

Povezanost s Gulenom iz ove ustanove ranije su negirali, navodeći u jednom od saopštenja da su “Bosna Sema obrazovne institucije u potpunosti bosanskohercegovačke škole, te da svi navodi koje dovode u vezu Fethulaha Gulena s nama nisu istiniti, jer je osnivač naših škola Bosna i Hercegovina, te zakoni Bosne i Hercegovine koji se nikako ne mogu dovesti u vezu sa terorizmom”.

U posljednjem saopštenju, poslatom u utorak, navode kako njihov rad koji se dovodi u vezu s dešavanjima u Turskoj “nema nikakve pravne ni suštinske osnove i što kategorički odbijamo kao neistinito i zlonamjerno za našu zemlju”.

Podsjećaju kako su 80 posto kadrova domaći i da svoj posao rade profesionalno i odgovorno.

U vezi s obrazovnim institucijama Bosna Sema oglasila se svojevremeno i Ambasada Turske u BiH koja je navela da “država Turska nema nikakve veze sa obrazovnim institucijama Sema Bosna”, te pozvala građane da budu oprezni.

Mada nije zvanično potvrđeno, od BiH, konkretnije od svojih prijatelja u Stranci demokratske akcije (SDA), zatvaranje ovih škola tražio je i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan. No, to se nije dogodilo.

Rad institucija u okviru Bosna Sema grupacije povezivan je s ideologijom koju propagira Gulen, a bivši su nastavnici i učenici iznosili tvrdnje kako se u okviru ovih ustanova obavezno organizira grupno čitanje Gulenovih knjiga, te provode njegove naredbe.

No, rukovodstvo je odbacilo ovakve tvrdnje navodeći kako se “bave isključivo odgojno-obrazovnim procesima, a ne i nikako ideologijom”, te da je političko djelovanje unutar njihovih institucija strogo zabranjeno.

Ulazak preko obrazovanja

Međutim, Salmir Kaplan, nekadašnji ministar kulture i sporta Federacije BiH, koji je imao priliku susresti se sa principima na kojima djeluju Hizmetove organizacije, kaže kako Bosna i Hercegovina mora biti oprezna.

Kao zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, kaže, osjeća dužnost da upozori građane, a nikako da poziva na linč.

“Njihova je filozofija da u sve zemlje ulaze putem obrazovanja”, počinje Kaplan svoju priču o iskustvima Gulenovih škola. U BiH su prilično, kaže jaki, upravo zbog lošeg i rascjepkanog obrazovnog sistema.

“Postoji čuvena hutba Fetulaha Gulena prije nego što je pobjegao u Ameriku u kojoj kaže ‘mi se moramo kriti i biti neprimjetni i ulaziti u sve pore društva, a kad dovoljno tih pora zaposjednemo onda da se prikažemo i preuzmemo poluge vlasti i sistema’ “, priča Kaplan.

U Bosni i Hercegovini svako može otvoriti fakultet, a da niko ne ulazi u suštinu onoga što se zaista zbiva pod njihovim krovom, kaže za RSE Slavo Kukić, profesor na Sveučilištu u Mostaru.

Da je država uspostavila ozbiljnije kriterije stanje bi bilo drugačije, ali nije, kaže Kukić.

“Prvi fakulteti i škole otvarani su na benzinskim pumpama, nisu imali prostore, a sada su izbacile svoje doktore znanosti i funkcioniraju po principu u četvrtak se upišeš, a u subotu je, metaforički rečeno, promocija. Naravno da će društvo to plaćati decenijama. Neće takvi biti kadar na koji će tipovati privatni kapital. Na žalost, ti se zapošljavaju u državnim institucijama i javnim poduzećima“, komentariše Kukić.

Upravo na takvim osnovama rade i sljedbenici Gulenovog pokreta, tvrdi Kaplan. Djeluju najprije polako, plaćajući putovanja uglednim članovima društva, omogućavajući im i povlastice kroz upis njihove djece u školske ustanove koje su za bh. prilike prilično elitističkog karaktera.

“Čim dođu odmah počinju uspostavljati odnose sa pravosudnim i sigurnosnim agencijama sa bitnim inspektorima. Znam masu primjera u BiH gdje su pokušali uspostaviti relaciju. Ne znam kako se to završilo i jesu li uspjeli, ali znam da na tome intenzivno rade i da ulažu u to velika sredstva. Znam i da su mnogi ljudi iz politike mojih kolega, bili gosti njihovi po Turskoj. Na isti način na koji su se bavili ljudima koji su izveli vojni udar u Turskoj bave se i ljudima u BiH. Samo su u Turskoj prešli 100 postp puta od tačke A do B, a kod nas pet ili deset posto”, navodi Kaplan.

Da BiH funkcioniše po principu veza uposlenih u državnom sektoru i dugovanja usluga ili zahvalnosti pokazuje i primjer koji navodi Kukić.

“Trenutačni premijer Tuzlanskog Kantona je – magistrirao na jednom od tih privatnih fakulteta na prostoru Srednje Bosne i stvara mu sve pretpostavke i benefite da se ustoliči u Tuzli, prostoru kojim on šefuje i to nauštrb javnih fakulteta. Ako imate takvu priču onda je to najzorniji dokaz interesne umreženosti privatnog kapitala koji se plasira u sferu obrazovanja i srednjeg i visokog i ljudi koji izražavaju svoju zahvalnost na različite načine ovisno o tome gdje su pozicionirani kao njihovi kadrovi“, ocjenjuje Kukić.

Gulenovi sljedbenici organizirani su, prema Kaplanovom mišljenju, bolje nego masonerija, te tvrdi da se radi o sektaškom pokretu u čijem je centru upravo kontroverzni imam, te da ih treba držati pod kontrolom ovlaštenih institucija, a ne da vlast s njima radi.

“Neka postoje takve organizacije, ali treba presjeći neke veze. Vidim kako Islamska zajednica organizuje neki kamp sa fondacijom ‘Izvor nade’ koja je njihova. Ja sam razočaran. Cijenim reisu-l-ulemu i imam visoko mišljenje, ali ne znam ko je taj ko odluči da se s njima radi uprkos svemu. ‘Izvor nade’ neka radi, ali ne treba s njima raditi Islamska zajednica, ne trebaju ministarstva s njima raditi. Sa Burch univerzitetom se utrkuju ko će raditi”, zaključuje Salmir Kaplan. (Slobodna evropa)