Javni servis u BiH već godinama je u teškoj finansijskoj situaciji, a posljednjih mjeseci situacija je takva da se pominje i gašenje BHRT-a.

Sindikat BHRT-a uputio je i pismo medijima, ali i svim relevantnim institucijama u BiH upozorivši na tešku situaciju u ovoj medijskoj kući, te ocijenivši da je sistem pred gašenjem, a da je najveći problem naplata RTV takse, od koje bi javni servisi u BiH trebalo da se finansiraju.

Javnost su podsjetili i na to da ističe i produženi sistem naplate preko telekom operatera u BiH. Prije nekoliko mjeseci istekao je ugovor koji su javni servisi imali s telekom operaterima u BiH, a preko kojih je naplaćivana RTV taksa. Predloženo je da se napravi ugovor s elektroprivredama i da se preko računa za struju naplaćuje i RTV taksa.

Parlament BiH produžio je taj ugovor na još tri mjeseca, s krajem 2015. godine i taj rok je istekao.

Naplata preko telekom operatera proticala je uz velike probleme, jer je veliki broj građana otkazao usluge telekomima za fiksnu telefoniju i prebacio se na kablovske operatere, tako da je i naplata RTV takse umanjena. Entitetski javni servisi RTV taksu dijelom naplaćuju preko inkasantske službe, a dio koji je namijenjen BHRT-u narastao je na dug od 20 miliona KM.

O ovome problemu prije nekoliko dana raspravljao je i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, te usvojio nekoliko zaključaka Komisije za saobraćaj i komunikacije ovog doma.

U prvom zaključku se od Upravnog odbora BHRT-a traži da u saradnji s Odborom sistema i u skladu sa Zakonom o Javnom RTV sistemu BiH utvrdi novi efikasan i održiv model naplate RTV takse. Od Savjeta ministara BiH traži se da, u saradnji s entitetskim vladama, pomogne Odboru sistema u realizaciji ovog zaključka, a od Vijeće ministara BiH da u saradnji s entitetskim vladama koordinira i intenzivira aktivnosti radi uspostavljanja zajedničkog mrežnog operatera, koji će upravljati paketom digitalnih kanala.

Momčilo Novaković (NDP), predsjednik Komisije za saobraćaj i komunikacije, podsjetio je da je Odbor sistema po zakonu dužan da predloži sistem naplate, odnosno način finansiranja javnih RTV emitera.

“Odbor je bio dužan da predloži to mnogo prije nego što je istekao zakon o naplati preko telekom operatera. Mi smo bili u obavezi da to produžimo do kraja godine, to smo i učinili, a šta će se sad desiti ne znamo“, rekao je on.

Pojasnio je da prijedlog da računi idu uz račune elektrodistribucija izgleda jednostavno, ali da u praksi to nije tako. Sloveniji su trebale tri godine da utvrdi tačnu evidenciju onih koji plaćaju struju i imaju prijem RTV signala. “Broj priključaka svih elektroprivreda u BiH je veći za oko 200.000 od broja domaćinstava, što nam govori da nije lako doći do pravih podataka”, rekao je Novaković, te dodao da je u FBiH 44 posto veći broj domaćinstava od broja pretplatnika, a u RS 32 posto je više domaćinstava od onih koji primaju račine.

Staša Košarac iz SNSD-a predložio je da se o finansiranju javnih emitera raspravlja na posebnoj sjednici, a Aleksandra Pandurević (SDS) istakla je da bi javni emiteri trebalo da se finansiraju iz budžeta.

(Mirsada Lingo-Demirović, nezavisne.com)