Građani EU uglavnom imaju tzv. fleksibilne ugovore o isporuci električne energije, tako da su zbog veoma dobrog hidrološkog i perioda s intenzivnijim vjetrovima u pojedinim državama proizveli viši postotak struje u odnosu na potrošnju.

Trenutne vremenske prilike i dugotrajne padaline odgovaraju samo kišnim glistama i proizvođačima struje, pa su cijene megavat-sata u pojedinim državama Evrope proteklih dana imale čak i negativan predznak. U praksi je to značilo da su potrošači u Nizozemskoj, naprimjer, trošeći struju u određenim terminima, mogli i zaraditi.

Prof. dr. Nedim Suljić, univerzitetski profesor, voditelj Centra za energiju na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli i član Internacionalne akademije znanosti i umjetnosti BiH, ovakav scenarij u BiH smatra nemogućim.

Fleksibilni ugovori

”Građani EU uglavnom imaju tzv. fleksibilne ugovore o isporuci električne energije, tako da su zbog veoma dobrog hidrološkog i perioda s intenzivnijim vjetrovima u pojedinim državama proizveli viši postotak struje u odnosu na potrošnju. To se, međutim, može negativno odraziti u periodima smanjene proizvodnje. U BiH s tri elektroprivrede imamo fiksne ugovore, tako da naši građani ne mogu očekivati da im država, odnosno distributeri plaćaju da troše električnu energiju”, kazao je prof. dr. Suljić.

“Usprkos trenutnim okolnostima, nije realno očekivati pad cijena električne energije u BiH jer smo najvećim dijelom oslonjeni na proizvodnju iz termoelektrana, odnosno iz fosilnih goriva. Prije bih očekivao rast cijena krajem ove ili početkom naredne godine zbog sve manje proizvodnje uglja, loših uslova u rudnicima u FBiH, stanja naših termoelektrana i očekivane loše hidrološke sezone od juna do kraja septembra”, istakao je prof. dr. Suljić.

Decenijama kradu

Kao član tima eksperata Vijeća ministara BiH koji se do 2018. godine bavio ovim problemom, podsjeća da Srbija s HE Bajina Bašta i Zvornik od BiH već decenijama kradu struju.

”Na HE Zvornik 49,8 posto hidroakumulacije se nalazi na bh. strani, a 50,2 posto na srbijanskoj, dok je na HE Bajina Bašta 67 posto na strani BiH, a samo 33 posto na srbijanskoj. Međutim, sva proizvedena električna energija od 1992. godine do danas šalje se u elektrosistem Srbije. Vlasti BiH moraju pokušati dogovoriti sporazum sa Srbijom, a na koncu arbitražom i drugim pravnim koracima ovaj hidropotencijal vratiti građanima BiH i našem gospodarstvu”, podcrtao je prof. dr. Nedim Suljić za Avaz.