U Tuzli zbog otrovnog jezera u blizini termoelektrane obolijevaju ljudi. Ipak, Vlada jača industriju uz pomoć kredita iz Kine. To je opasna ovisnost, izvještava Der Spiegel.

Srbija i Bosna i Hercegovina žele u Evropsku uniju. Ipak u međuvremenu pozajmljuju novac od Kine i investiraju u elektrane, navodi se.

Priča o osjetljivoj ovisnosti

Denis Žiško (55) radi za bosansku NVO i bori se već godinama protiv zagađenja koje uzrokuju elektrane. Na kraju šume u jednom mjestu kod Tuzle pokazuje deponiju pepela od samo kilometar udaljene termoelektrane. Ovdje se otpad od sagorijevanja uglja miješa sa vodom, i izbacuje u dolinu. Posljedica je kristalno čisto, ali visoko alkalno jezero koje sadrži velike količine otrova i teških metala, navodi se u uvodnom dijelu priloga.

‘Ovo je veliki rizik za zdravlje. Kao što vidite ovdje ne postoji nikakva zaštita, postava, niti bilo šta što bi spriječilo da ta voda dolazi do vode za piće. Postoji nekoliko bunara na ovom području koji su zagađeni zbog ove vode ovdje. Upravo jer ta voda curi u zemlju i uništava prirodu. Kao što vidite taj otpad zagađuje i vodu i sve oko sebe. Ubija sve oko sebe.’ – priča Denis Žiško.

Ipak, Denisove brige i prigovori lokalnim vlastima nisu imale nikakve posljedice niti uspjeh. Dok su ove otvorene deponije za elektrane u Njemačkoj zabranjene, u BiH su još uvijek praksa. Ali zagađene podzemne vode nisu jedina opasnost, upozorava Denis.

On je već nekoliko puta dokumentovao šta se dogodi kad površina deponije presuši.

‘Kad se to dogodi, vjetar jednostavno prašinu raznese po okolini. Ta prašina je puna teških metala, koji su dokazano uzrok za različite tipove kancera (u lokalnoj zajednici).’ – upozorava sagovnorik.

Tačno između deponije i termoelektrane je kuća od Nadihe Paščanović. Naime, ova 48-godišnjakinja se hrani sa svojim voćem i povrćem iz bašte. Domaćica je ubijeđena da je termoelektrana uzrok što građani Tuzle obolijevaju.

‘Imamo situaciju, iz ulice vam mogu reći, ovamo ova kuća tu su obe osobe preminule od karcinoma pluća, i muž i žena. Ovdje je čovjek umro od karcinoma pluća, ovdje od karcinoma prostate, ovdje ova kuća ispod od karcinoma pluća. Uglavnom su to starije osobe. Počne to jedan vremenski period, prvo počne s prehladama, kašljanjem, virozama, bronhitis, i s obzirom da se ne može riješiti situacija da su čestice uvijek prisutne tu, to prerasta u karcinome, i naravno u smrt.’ – kaže Paščanović.

Da se ovi slučajevi karcinoma tačno povežu s termoelektranom jako je teško dokazati. Također i saobraćaj i privatno loženje igraju ulogu.

Ipak, činjenica je da je Tuzla jedna od najzagađenijih gradova u Evropi. Samim tim je i zagađen zrak jako bitan uzrok za rak, potvrdila je WHO (Svjetska zdravstvena organizacija). Pored toga, ne može se osporiti da ispušni plinovi od stare elektrane(blokova) iz 60tih godina doprinose zagađenom zraku Tuzle. Umjesto da se stare peći ugase, bosanska vlast želi Termoelektranu proširiti uz pomoć milionskog kredita iz Kine, navodi se u prilogu.

Denis kritikuje projekat izgradnje bloka 7 TE.

‘Najvjerovatnije će ljudi koji sklapaju dogovor ići u penziju u sljedećih 5 do 10 godina, i oni će definitivno imati mnoge beneficije od ovog ugovora, kako finansijski tako i politički. Onda kad odu u penziju moći će odmarati u svojim vikendicama na moru, jer ćemo mi upravo u to vrijeme morati početi vraćati taj kredit. U to vrijeme će elektroprivreda i čitava ova zemlja imati ogroman problem da se taj kredit vrati.’ – navodi Žiško.

Podsjećaju kako kredit iznosi 600 miliona dolara. Ova investicija je dio nove Put svile Inicijative, koja je ideja kineskog predsjednika Xi Jinping-a. On je u proteklim godinama finansirao  ne samo ceste, šine, i luke  u svijetu, nego i elektrane. Kad je riječ o Kini, kod njih se samo radi o geopolitičkom uticaju, ali i kako održati domaću ekonomiju.

Predsjednica Giga-instituta Hamburg Amrita Narklikar kaže kako je Kina postepeno prilagodila svoju industriju uglja.

‘Velike pohvale za njih što paze na okoliš. Ipak, uvijek je problematično kad počnete pebacivati tu svoju industriju u druge države. I upravo to Kina radi, a zašto? Pa to je država koja ima konkurentnu prednost kad je riječ o području uglja. A u industriji uglja je Kina pionir. Plus, postoji puno inžinjera i radnika u Kini koji su nezasposleni jer je Kina odlučila paziti na okoliš. S druge strane, ovo je odlična opcija za Kinu jer ovdje postoji velika potražnja za tim produktima’ – kaže Amrita Narklikar.

Potražnja postoji i u Srbiji. Novinari iz Njemačke posjetili su i Kostolac koji je udaljen oko 100 km od Beograda. I ovdje se uz pomoć Kineskog kredita proširuje Termoelektrana. Poslove izgradnje je preuzela kineska kompanija „China Machinery Engineering Croporation“. Nekoliko stotina kineskih radnika je već na mjestu gradnje, saopštava srbijanski aktivista za okoliš Zvezdan Kalmar. On prati projekat već godinama.

‘Ovo je zemljište veliko više od 400 kvadratnih kilometara, i tu su trebale biti vjetrenjače’ – navodi sagovornik.

Istočnoevropska nevladina organizacija ‘CEE Bankwatch‘  sa kojom i Kalmar često sarađuje, je istražila kako je dogovor između Srbije i Kine nastao.

U svom izvještaju su naveli i teške optužbe. Kažu da za kredit nije postojao transparentni tender, umjesto toga je odobren od Parlamenta.

Pored toga, nova elektrana ne ispunjava/uvažava ni evropske smjernice o graničnim vrijednostima zagađivanja, iako se država tih smjernica mora držati čim uđe u EU. Na kraju, čak ni projekat nije ekonomski profitabilan jer cijene CO2 u EU nije uvažena.

‘U ugovoru piše da nisu razmotrene cijene CO2 emisije, što će biti ogroman teret za projekat. Praktično kad pogledate malo bolje onda će vam biti jasno da iako imate jako niske cijene za CO2, kad Srbija postane dio EU, onda će morati plaćati za emisije a projekat će donijeti samo gubitke’ navodi Zvezdan Kalmar.

Kako bi saznali zašto se Srbija zadužuje za elektranu koja zanemaruje sve Evropske standarde, novinari su kontaktirali i Ministarstvo za rudarstvo i energetiku, ali je upit za intervju odbijen.

Početkom novembra u Shanghai-u je premijerka Srbije bila u gostima. Ustvari, EU je najveći davao novca na Balkanu. Ipak, kod podjele kredita je Kina u prednosti. U Briselu gledaju skeptično na ovaj angažman.

‘Mi očekujemo od Srbije, kao kandidata za EU, da izvršava svoje obaveze kad je riječ o ‘Energy Community Treaty’. To znači da moraju biti održivi kad je riječ o finansijama te čuvati okoliš. Postoji zabrinutost da izgradnja Termoelektrana, zbog izgradnje novih tehnologija, neće više biti konkurentna niti će doprinijeti klimatskim ciljevima kojim težimo’ – izjavio je ranije Johannes Hahn, Komesar Evropske unije za proširenje.

Predsjednik Xi daje povoljne kredite bez moralnih predavanja objašnja Amrita Narklikar.

‘Kineski novac je lagan novac, i zbog toga postoji veća mogućnost da će se države zadužiti. Ali ako ste vi Vlada koja se želi razvijati i investirati, onda ne razmišljajte previše o dugoročnom ili srednjoročnom zaduživanju. Reći ćete: Ja želim ovaj novac. Ono što bih ja rekla: Najbitnije za države, koje nisu članice EU, jeste razvoj, razvoj i razvoj’ – navodi se.

Načelnik Lukavca Edin Delić podržava izgradnju bloka 7 TE.

Planirano proširenje termoelektrane je za načelnika Lukavca, Edina Delića dobra vijest. On se ne brine oko vrijednosti čestica, on samo misli na radna mjesta. Rudnik koji treba snabdijevati termoelekranu leži u njegovoj izbornoj jedinici.

‘Trenutna ekonomija  nije naročito dobra. Našu državu muče korupcija, odlazak ljudi. Ja mislim da je najbolja investicija da pokušamo popraviti ekonomsku situaciju, da damo nadu ljudima, da postoji budućnost ovdje za njih. U tom će tek slučaju biti lakše dizati standard zaštite okoliša. Kad dođete ovdje kod porodica koje moraju isplatiti svoj kredit za kuću u kojoj žive, imaju dvoje djece koja idu u školu, i neko im dođe i kaže sljedeći mjeces nema plate za tebe. Oni bi ubili zbog toga.’ – navodi Delić.

Činjenica je da je nezaposlenost u BiH skoro šest puta veća od nezaposlenosti u Njemačkoj. Zbog toga je otvaranje novih radnih mjesta za Edina Delića prioritet. Očuvanje okoliša je ipak podređeno.

U jednom vremenu kad je EU najviše zauzeta oko sebe, Kina ispunjava na Balkanu jednu prazninu.

Ipak, krediti iz Pekinga bi mogli države poput BiH i Srbije dugoročno dvostruko vezati, na dobijanje energije na način koji je štetan za okoliš ali i autoritarnu jednopartijsku državu, piše Der Spiegel. (Tuzlanski.ba)