Trideseta je godišnjica masakra na sarajevskoj pijaci Markale. Na današnji dan 1994. godine u eksploziji minobacačke granate ispaljene s položaja tadašnje vojske Republike Srpske ubijeno je 68 ljudi, a 144 osobe su lakše i teže ranjene.

Intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, polaganjem cvijeća, molitvom i minutom šutnje obilježen je Dan sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva od 1992. do 1995. godine i 30. godišnjica masakra na sarajevskoj pijaci Markale, javlja Anadolu.

Prvi od dva masakra na pijaci Markale, u centru Sarajeva, dogodio se 5. februara 1994. godine između 12.10 i 12.20 sati, kada je s agresorskih položaja, koji su se nalazili na području Mrkovića, ispaljena minobacačka granata kalibra 120 milimetara.

Granata je pala na prepunu pijacu, ubivši 68 građana, dok ih je 142 teže i lakše ranjeno.

Cvijeće su položili predstavnici nekoliko nivoa vlasti, predstavnici udruženja i članovi porodica stradalih žrtava.

Cvijeće su, između ostalih položili, delegacija Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo s porodicama ubijenih i predsjedavajući i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Denis Bećirović.

Fikret Grabovica, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece Sarajeva poručuje – ovaj dan vraća u period devedesetih, kada su građani Sarajeva proživljavali pakao.

“I ja i roditelji koje pradstavljam već 30 godina nosimo rane zbog gubitka najdražih bića. Ne postoji ništa što ih može zaliječiti. Postoji stara poslovica da vrijeme liječi sve. U našem slučaju to nije istina. Može ih samo ublažiti istina i pravda. Istinu smo utvrdili u značajnom obimu, ali izostala je pravda“, naveo je Grabovica podsjećajući da još nijedna optužnica nije podignuta za stravične zločine koji uključuju i ubistva sarajevske djece.

Dodaje kako bi volio da kultura sjećanja bude dignuta na primjereniji nivo.

“Nije dovoljno ovo što se čini. U osnovnim i srednjim školama nema ovoga dijela historije”, napomenuo je.

Osvrnuo se, stoga, i na izostanak empatije i negiranje zločina.

Mnoge žrtve su bile spremne, poslije svega što se dogodilo, da na neki način i oproste, da bi ova država dobila neke nove, dobre okolnosti za nove generacije. No to je izostalo, jer su spremni da negiraju i zločin na Markalama, a brojne su ekspertize utvrdile da nema nikakve dileme o tome odakle je granata ispaljena.

U takvim okolnostima nema oproštaja. Mi nismo spremni da mrzimo, ali vrijeme je da se oni koji su činili zločine budu kažnjeni, te da se država riješi onih koji su možda ponovo spremni činiti ono što su činili devedesetih”, stava je Grabovica.

Skupština Kantona Sarajevo je proglasila 5. februar (dan masakra građana Sarajeva na pijaci Markale) – Danom sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva od agresora u periodu opsade 1992-1995. godine koji se obilježava: “programima komemorativnog sadržaja sa odgovarajućim protokolarnim aktivnostima”.

Danas će u Narodnom pozorištu Sarajevo biti održana i zajednička komemorativna sjednica Skupštine Kantona Sarajevo, Gradskog vijeća Sarajeva i općinskih vijeća sa područja Kantona Sarajevo.

Najprometnija sarajevska pijaca Markale i tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. bila je jedno od mjesta opskrbe te prilika za snabdijevanje stanovnika opkoljenog grada. Na tom mjestu se trgovalo prehrambenim proizvodima i svim onim što je na bilo koji način moglo poslužiti građanima Sarajeva da prežive teške ratne dane i opsadu, uključujući i razmjenu informacija.

Opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992. godine, okončana je 29. februara 1996. godine. Trajala je 1.425 dana. Za to vrijeme, oko 350 hiljada stanovnika bilo je izloženo svakodnevnoj vatri pripadnika nekadašnje JNA i paravojnih formacija, a kasnije pripadnika Vojske Republike Srpske, iz skoro svih vrsta naoružanja, sa položaja smještenih na okolnim brdima.

Tokom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete, a više od 50.000 civila je bilo lakše ili teže ranjeno. Procjenjuje se da je oko 500.000 projektila ispaljeno na grad za vrijeme opsade, dok je zabilježeno da je dana 22. jula 1993. godine na grad ispaljeno rekordnih 3.777 projektila. Na grad je dnevno u prosjeku ispaljivano 329 granata.

Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS) pravosnažno je u martu 2019. godine osuđen na doživotnu kaznu zatvora, između ostalog, i za terorisanje i granatiranje građana Sarajeva, što je također jedna od tačaka za koje je na doživotni zatvor u junu prošle godine osuđen i Ratko Mladić, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS).

Za ubistva 68 građana Sarajeva i ranjavanje 142 njih osuđen je i komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Stanislav Galić. Dragomira Miloševića je Haški tribunal 2009. osudio na 29 godina zatvora zbog terora nad civilima u Sarajevu.