Uvjeren sam da ćemo ambijent koji gradimo sa dosta optimizma zadržati u narednih pet ili šest mjeseci, a to u osnovi znači podnošenje aplikacije za članstvo u EU do kraja godine, a onda intenzivna saradnja kako bi većina članica EU koje smo moraju o tome očitovati, dobila mogućnost da pozitivno reagira na našu aplikaciju, poručio je u razgovoru za Vijesti.ba Dragan Čović, predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH.

Vijesti.ba: U dvodnevnoj ste posjeti Madridu, gdje prisustvujete statutarnom kongresu Evropske narodne stranke. Kakve aktivnosti imate tokom ove posjete? Je li bilo značajnijih susreta?

Čović: To je kongres Evropske pučke stranke, gdje je danas pokrenuta procedura izbora u EPP-u, a kako smo mi pridružena članica iz BiH, a ja imam i drugu ulogu kao predsjedavajući Predsjedništva BiH, tako da smo mi potvrdili svoju nazočnost. Obratio sam se ovom skupu, kojom prilikom sam dao jedan pogled na BiH i govorio o našem evropskom putu. Iznio sam određene probleme u našem organiziranju, te naše težnje. Naglasio sam i naš doprinos problemima koji su globalni, a tiči se prije svega aktuelne izbjegličke krize.  
Sutra ćemo takođe imati značajne susrete, jer će skupu prisustvovati svi predsjednici vlada i država članica EPP-a. Prisustvovaću sutrašnjem zatvorenom sastanku, ali i plenarnom dijelu gdje će se obratiti i njemačka kancelarka Merkel i nekoliko istaknutih šefova država i vlada EU. Nakon toga, formalno se posjeta završava. 
Kada su u pitanju bilateralni susreti, oni se dogovaraju u toku. Večeras imam bilateralni sastanak sa Donaldom Tuskom. Sutra nas takođe očekuju brojni susreti, ali naš primarni cilj nije praviti inflaciju susreta, već istaknuti želju da BiH do kraja godine želi podnijeti aplikaciju za članstvo u EU. Stoga pažnju koncentriramo na predstavnike članica EU, kako bismo dobili potporu. Već smo se susreli sa desetak predstavnika članica EU, od kojih smo dobili apsolutnu bezrezervnu podršku na našem EU putu. Kazali smo da ćemo stvoriti uvjete koji se tiču SSP-a. Ono što moramo riješiti je i problem tradiionalne trgovine, a to ćemo razmatrati zajedno sa predstavnicima Vijeća ministara BiH u utorak u Sarajevu. 
Optimističan sam da bismo u roku od mjesec dana mogli pripremiti sve uvjete, a onda pripremiti aplikaciju. Vjerujem da ćemo u vrijeme predsjedavanja Luksemburga to učiniti. Danas smo razgovarali i sa hrvatskim parlamentarcima. Oni će napraviti konferenciju u Briselu, na kojoj će vjerovatno prisustvovati tri člana Predsjedništva BiH. To bi bila analiza Dejtona 20. godina poslije i otvaranja vrata evropske perspektive za BiH. Od tog trenutka mi bismo vjerovatno išli sa pripremom teksta aplikacije i vjerujem da smo u stanju prije novogodišnjih praznika to učiniti. 

Vijesti.ba: Vi često ističete da će BiH do kraja godine predati aplikaciju za članstvo. Dijelom ste u prethodnom odgovoru pojasnili da to nije neosnovani optimizam, već realni scenario.

Čović: Vrlo precizno, ne postoji nijedan razlog da se to ne desi. Potrošili smo jako puno vremena i prolongirati da se to desi za tri, šest ili dvanaest mjeseci bilo bi jako neodgovorno. Rekli smo da ćemo nastojati da dobijemo kandidatski status tokom 2017. godine, a da bi se to desilo, aplikaciju moramo podnijeti u ovom vremenu. 
Ono što je najvažnije jeste duh koji smo počeli graditi u BiH kroz Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara BiH, Parlament BiH, a kojeg moramo držati u kontinuitetu. Federika Mogerini i Johanes Han će najvjerovatnije do kraja novembra biti u BiH, a svaki put kada se sa njima sastanemo moramo biti vjerodostojni i pokazati vidljivi napredak u provođenju reformske agende. 
S tim u vezi, drago mi je da smo dogovorili određene parlamentarne većine i ulazak u vlast SBB-a, jer nam to snaži mogućnost da na svim nivoima vlasti osiguramo potporu za pravi napredak kada je u pitanju ekonomska i socijalna politika. Stoga smatram da danas ne postoji niti jedna snažna prepreka, do rasprave o referendumu u RS, koji će biti  sigurno stavljen u jedan kontekst promatranja tog napretka u jednom dijelu BiH, misleći na RS. Uvjeren sam da ćemo ambijent koji gradimo sa dosta optimizma zadržati u narednih pet ili šest mjeseci, a to u osnovi znači podnošenje aplikacije za članstvo u EU do kraja godine, a onda intenzivna saradnja kako bi većina članica EU koje smo moraju o tome očitovati, dobila mogućnost da pozitivno reagira na našu aplikaciju. Da bi aplikacija bila pozitivna, mi iz BiH moramo ponuditi nešto – pokretanje naprijed. 
Optimizam koji gradimo, mišljenja sam, ima puno utemeljenje. Sada se ne bismo smjeli zaustaviti. Podnošenje aplikacije je možda psihološki najvažnije za naše građane, jednostavno da vjeruju da smo u stanju iskoračiti prema EU. 

Vijesti.ba: Pomenuli ste ulazak SBB-a u vlasti. Očekujete li da će se nakon rekonstrukcija vlasti, stabilizovati procesi i političke prilike u BiH?

Čović: Osim stabiliziranja, nužno nam je da stvari krenu naprijed. Moramo zaustaviti zaostajanje koje traje godinu dana. Mislim da ćemo tokom novembra dobiti novu Vladu FBiH i uključiti SBB u sve druge razine vlasti, gdje objektivno prostora ima sukladno njihovom parlamentarnom rezultatu na svim razinama. 
Osim toga, do kraja godine moramo izaći sa desetak zakonskih rješenja iz oblasti ekonomije i socijalne politike. To bi bio pravi pokret naprijed, koji će neko prepoznati. Ti zakoni treba da pošalju potpuno drugu sliku o BiH, mogućnosti investiranja, te dati malo više optimizma našim građanima. 

Vijesti.ba: Očekujete li opstrukcije prilikom uspostavljanja nove Federalne vlade? Prvenstveno mislim na DF, budući da je potpredsjednik FBiH Milan Dunović član ove političke partije.

Čović: Iskreno, naivno je nevjerovati u nešto tako. Znamo kako se ponašamo svi skupa kada smo u nekoj poziciji ili opoziciji. Uvjeren sam da će takvih pokušaja biti u nekim fazama, ali sam isto tako uvjeren da danas postoji rješenje da, ukoliko bi se to desilo, možemo sami riješiti. Zato nam je nužna kvalitetna parlamentarna većina. Mi danas imamo dominantnu, skoro dvotrećinsku potporu u Parlamentu FBiH, sa određenim manjim strankama koje takođe pokazuju interes da prate pozitivne pomake. Vrlo brzo ćemo doći do dvotrećinske većine. Drugim riječima, ukoliko bi neko htio blokirati, opstruirati ili kočiti procese, vrlo brzo će shvatiti da mu se to politički neće isplatiti. 
Mislim da bi najkorektnije za DF bilo da se povuku i predstave kao opozicija, kao se već predstavljaju, a da dopuste da neko drugi popuni mjesto potpredsjednika. 

Vijesti.ba: Iz DF-a su saopštili da se iz državne vlasti mogu povući samo pod dva uslova, od kojih je prvi privoljavanje SDS-a da to podrži, a drugi pristajanje SDA na mehanizam koordinacije koji kantonima daje pravo veta. Kako ocjenjuete ove navode?

Čović: To je vid opstrukcije u kojoj, rekao bih, oni misle grubo protivustavno djelovati, a to predstaviti kao neku dobrobit BiH. U momentu kada smo napravili snažni iskorak u BiH, njima je zasmetao mehanizam koordinacije i ovlast koja po Ustavu na razini entiteta vrlo se precizno veže za županije i njihove nadležnosti. Neko bi to sada želio eliminirati, a to je nemoguće. DF nema nikakvu mogućnost bilo šta uvjetovati u Vijeću ministara BiH. Siguran sam da stranke okupljene oko SDS-a i HDZ-a BiH neće na bilo koji način uvjetovati SDA kada je u pitanju ulazak SBB-a u strukturu Vijeća ministara BiH. Siguran sam da će se to čak lakše uraditi nego na razini entiteta. 

Vijesti.ba: Postavlja se i pitanje ima li u Vijeću ministara mjesta i za SBB i Savez za promjene?

Čović: Pozicija Saveza za promjene nije upitna, tako da ne vidim zašto se to pitanje stalno postavlja. Stvar je dogovora unutar bošnjačkog političkog bloka. SDA je pronašla novog partnera u SBB-u i to će se desiti. Dogovorene su kvote u raspodjeli Vijeća ministara BiH i to će se realizirati. Zaista ne vidim zašto bi neko otvarao pitanje zastupljenosti stranaka okupljenih u Savezu za promjene u Vijeću ministara BiH. (Razgovarala: Nevena Šarenac)