Četvrtak, 28. Oktobra 2021.
Tuzlanski.ba logo

CCI: TK jedini je kanton koji je održao kontinuitet socijalnih protesta od februara 2014.

Preuzmite sliku

TK jedini je kanton koji je održao kontinuitet socijalnih protesta od velikih protesta u februaru 2014, navodi se u izvještaju CCI-ja.

Radnici, lošom privatizacijom i nebrigom države uništenih firmi, protestovali su i tražili svoja prava – od prava na rad, do prava na elementarnu egzistenciju – i čitavu 2015. godinu. Ali, bez obzira na ogromne probleme u stvarnom životu, vlast se nastavila baviti sama sobom, stranačkim i ličnim sukobima i prekompozicijama vlasti, pa je TK zadržao imidž kantona u kome se vlast najbrže i najčešće mijenja, koji je stekao u prethodnom mandatu. 2015-u obilježilo je i nekoliko skandala – od povećanja plata poslanika preko hapšenja članovaVlade i poslanika Skupštine, do neprimjerenog odnosa Premijera prema poslanici opozicione stranke, koja je kritikovala određene poteze vlasti.

S druge strane, godinu su obilježilii pokušaji Vlade da nađe rješenje za probleme radnika koji su uporno protestovali. Vlada se, pod pritiskom radničkih protesta i budžetskog deficita, konačno suočila sa nekim višegodišnjim problemima koji opterećuju Kanton, a koji su godinama izbjegavani.

2015. godina je, za Vladu TK, bila turbulentna u svakom pogledu. U godinu dana izmijenjala su se 4 (što potpuno, što tek djelimično različita) sastava Vlade. Sve podsjeća na prethodni mandat, u kome su promjene bile takve da su sve parlamentarne stranke na kraju bar neko vrijeme bile u vlasti.

Tokom 2015. godine, Vlada TK, posmatrajući po kvartalima, kontinuirano je povećala i intezitet svog rada i produktivnost.

Broj održanih sjednica je sa 13 u prvom kvartalu, stalnim rastom, došao do 18 u četvrtom. A broj razmotrenih mjera je sa početnih 163, preko 226 i 235, na kraju bukvalno udvostručen, realizacijom čak 327 mjera u četvrtom kvartalu.

Jedino je kontinuirani napredak u realizaciji zakona zaustavljen u 4. kvartalu, kada se nakon 12 zakona utvrđenih u trećem kvartalu, desio pad na svega 5 uvrđenih zakona (i to 4 u prijedlogu i 1 u nacrtu).

Poređenje sa prethodnim mandatnim periodom otkriva da je Vlada TK u 2015. godini razmotrila više mjera (950) nego i u jednoj godini prethodnog mandata.

S druge strane, kada govorimo samo o realizovanim zakonima u 2015. g, učinak je niži od prosjeka u prethodnom mandatu.

Kvantitet ne donosi nužno i kvalitet, na šta su ukazale i reakcije na usvajanje nekih zakonskih rješenja.

U 2015.Sindikat Solidarnosti kritikovao je usvojene Izmjene zakona o javnom okupljanju, navodeći da se njima ograničavaju građanska prava radnika. Zakon o platama poslanika, članova Vlade i ostalih javnih zvaničnika TK, naišao je na promptnu reakciju Sindikata srednjeg obrazovanja, koji su ga nazvali obmanom, tvrdeći da stvarnog smanjenja plata po novom zakonu, nema (I zaista, po prvim konkretnim podacima, do kojih je došao CCI, ta smanjenja su daleko od najavljivanih prvo 30, pa 17%, posebno kod Vlade, kod koje ona iznose, procentualno, svega 0,2-0,5%, odnosno, nominalno – od 6 do 15 KM). Pored ova dva, pažnju javnosti je u velikoj mjeri zaokupilo i donošenje zakona o osnovnom, te, o srednjem obrazovanju, koje je Vlada predstavila kao depolitizaciju obrazovanja. Poslanici opozicije su, međutim, mišljenja da Vlada sa ovim zakonima, zapravo, radi upravo suprotno.

Analizirajući mjere koje je Vlada TK razmatrala u ovom periodu, vidljivo je da najveći broj mjera koje su razmatrane predstavljaju Odluke (528), koje čine PREKO 56% svih razmatranih mjera. Među njima je i određen broj vrlo značajnih, kojima su rješavani ozbiljni problemi nekih tuzlanskih firmi i njihovih radnika. Neki, kao problem fabrike obuće „Aida“, su uspješno riješeni, no, sporost u rješavanju sličnih slučajeva i bez nadežan položaj radnika sa nerješenim radno-socijalnim statusom, ukazuje na nedostatke sistemskih rješenja i koordinacije različitih segmenata vlasti. Za rješavanje sudbine firmi i radnika u njima mora postojati ne samo mnogo jasniji stav i program, nego i mjere kojima će se, do konačnog rješenja, radnicima obezbjediti minimalni uslovi za život. Tragedija je, naime, da se sindikalna i radnička borba, u TK, ne vodi oko uslova rada, nego oko golog preživljavanja.

Na Vladi TK je, u 2015, REALIZOVANO više važnih mjera i pokrenuto nekoliko značajnih inicijativa, ali su neke vrlo važne i očekivane mjere izostale. Na strategije o privlačenju investicija i odluke o promjeni poslovnog ambijenta, se još uvijek čeka. A nakon Vladine podrške Reformskoj agendi, krajem jula 2015, ni Vlada ni Skupština nisu ispunili obavezu usvajanja akcionog plana za njeno provođenje.

U 2015. je uočeno nekoliko krupnih kršenja propisa, od strane Vlade TK.

Neusvajanjem programa rada i Budžeta prije početka godine na koju se odnose i nedostavljanjem odgovora na poslanička pitanja u predviđenom roku, krše se poslovnici o radu Vlade i Skupštine. Neprimjerenim ponašanjem Premijera u Skupštini narušene su norme “Etičkog kodeksa”. U posmatranom periodu, konstatovano je i kršenje nekoliko zakona, od kojih izdvajamo kršenje Zakona o budžetima FBiH, Zakona o podsticajima u poljoprivredi TK i Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Zbog kršenja zakona (doduše u prethodnom mandatu) jedan je ministar aktuelne Vlade i uhapšen, a nešto ranije i pomoćnik ministra industrije, energetike i rudarstva TK.

Odnos Vlade i Skupštine TK daleko je od optimalnog nivoa, i umjesto da Skupština nadgleda rad Vlade i bude njen korektiv, u 2015. godini smo svjedočili obrnutoj situaciji – pogotovo u kontekstu trošenja budžetskog novca.

U proteklom periodu, bilo je dosta primjera nedovoljne koordinacije u radu Vlade i Skupštine, u oblasti programiranja rada, donošenja budžeta, donošenja odluka o primanjima poslanika, realizacije zakonodavnih aktivnosti, aktivnog učešća u radu Skupštine,itd.

Najznačajniji problemi sa kojim se TK suočava jesu zaduženost kantona i zastrašujuća stopa nezaposlenosti. TK, uz USK, ima najnepovoljniji odnos broja zaposlenih i nezaposlenih. Po podacima iz novembra 2015. broj zaposlenih u TK je 84.174 (uz prosječnu platu od 730 KM, koja je među najnižima u državi), a broj nezaposlenih je čak 96.748, odnosno za 12 i po hiljada veći od broja zaposlenih. Oba navedena problema zahtijevju ozbiljne reformske zahvate, sinergiju i Vlade i Skupštine i privrede i akademske zajednice a i svu moguću pomoć izvana.

Rad Rkupštine TK, u 2015, obilježen je, na žalost, neočekivanim i neshvatljivim gestama krajnje socijalne neosjetljivosti.

Započelo je povećanjem poslaničkih plata, za 20%, u trenutku kada se usvajala odluka o dizanju 20 miliona kredita zbog budžetskog deficita i kada su pred Skupštinom već mjesecima protestovali do gladi osiromašeni radnici privatizacijskom pljačkom uništenih tuzlanskih firmi. (Povećanjem na koje je s nevjericom i zahtjevom da se ono povuče reagovao i tek izabrani Premijer.) Nastavilo se rušenjem pokušaja da se Zakonom o platama poslanika, članova Vlade i ostalih javnih zvaničnika TK naprave ozbiljne uštede u Budžetu TK (tako što je najavljeno smanjenje od 30%, najprije, pod uticajem poslanika, palona 17%, da bi, u konačnici, usvojena verzija zakona gotovo u potpunosti zanemarila najavljenu Vladinu politiku ušteda). Završilo je najavom nabavke novog luksuznog vozila za predsjednika Skupštine, u situaciji dok Vlada najavljuje da će 2016. godina biti još teža, govori o potrebi štednje, sprema se za smanjenja plata u prosvjeti i zdravstvu i – u budžetu nema obezbjeđena sredstva ni za zdravstvenu zaštitu za svu djecu na Kantonu!

Ostvareni rezultati u 2015. godini, po svim posmatranim parametrima, u nivou su prosjeka iz prethodnog mandata.

Održano je 16 zasjedanja Skupštine, na kojim je razmotreno 124 mjere, od kojih su 26 zakoni, od kojih je 24 usvojeno u prijedlogu a 2 prihvaćena u nacrtu i poslati u daljnju proceduru.

Zabrinjava veliki broj zakona koji se ne donose u redovnoj proceduri.

Od 24 zakona usvojenih u Skupštini, u 2015. g, njih svega 9 je usvojeno u redovnom postupku, a svi ostali po skraćenom ili hitnom. Zašta, u principu ne postoji opravdanje – zakoni se, u pravilu, trebaju donositi u redovnoj proceduri, uz mogućnost njihovog poboljšanja prijedlozima, kako na Skupštini, tako i tokom javnih rasprava.

Vladinu inicijativu za održavanje tematske sjednice posvećene privredi, kolegij Skupštine, u 2015. g, nije ni razmatrao.

No, potreba da se o ovo jtemi ozbiljno razgovara, ostaje.

I program rada i budžet TK za 2016, su usvojeni na vrijeme.

30.12.2015. Budžet TK usvojen je nakon javne rasprave koja je trajala svega 7 dana.

Aktuelnim tempom, TK će riješiti problem budžetskog deficita za 100 godina.

Zbog nedostajućih sredstava na prihodovnoj strani, kao i u protekloj godini, i ove godine je od strane Federalnog ministarstva finansija zatraženo i dobijeno odobrenje za povećanje „neviđenih prihoda”za 19 miliona KM. Time su pokrivene sve stavke rashodovne strane pa čak ostvareni suficit od 1 milion KM kojim će biti pokriven dio ranije nastalog deficita. Pošto bi sa ovakvim tempom pokrivanja deficita Vlada TK isti mogla sanirati tek za 100 godina, od poslanika je traženo reafirmisanje svih inicijativa kojima je Skupština tražila izmjenu propisa i pravičniju raspodjelu javnih prihoda.

Jedna od rijetkih pozitivnih stvari, na početku 2016. je činjenica da su budžetom za ovu godinu izdvajanja za političke stranke smanjena za 10%.

Smanjenjem rashodovne strane namijenjene za finansiranje političkih stranakaza 10% pokazalo se da će i političkes stranke ubuduće morati dijeliti sudbinu građana, te racionalnije trošiti. Smanjenje za ovu namjenu treba povećati a u vezi doznačenih sredstava zahtijevati informaciju o utrošku, kao što se to zahtijeva od ostalih budžetskih korisnika.

Transparentnost rada Skupštine TK nije na dovoljno visokom nivou i u nekim aspektima potrebna je hitna promjena aktuelne prakse.

Umjesto da se transparentnost o primanjima javnih zvaničnika povećava, krajem godine, odmah po usvajanju zakona kojim su na nov način regulisane plate, Kolegij Skupštine uveo je, suprotno Zakonu, svojevrsni embargo na informacije o primanjima poslanika, u koji je jedno vrijeme bio uvukao i Vladu, ali je ona brzo odustala od toga i odlučila se za potpunu transparentnost, u tom kontekstu. Cijeli četvrti kvartal 2015. godine, CCI su argumentovano ukazivali na potrebu da se nakon donošenja zakona kojim su regulisane plate javnih zvaničnika, iste učine transparentnim kako bi se javnosti pokazalo da li su ili nisu smanjene plate javnih zvaničnika. Nakon što je u prigovoru na Rješenje od strane CCI najavljeno pokretanje upravnog spora pred nadležnim sudom, Skupština je dostavila parcijalne informacije koje mogu poslužiti za izračunavnje primanja poslanika. Smatramo da je Skupština uskraćivanjem informacija bespotrebno produblljivala nepovjerenje javnosti.

U Tuzlanskom kantonu, u posljednje dvije godine, otkriveni su brojni primjeri korupcije u koju su bili uključeni javni zvaničnici i osobe iz kantonalne administracije. međutim, ni Skupština ni Vlada TK nisu usvojile nikakav strateški ili programski dokument kojim bi se planski vodila borba protiv ove društveno štetne pojave.

Centri civilnih inicijativa smatraju da bi Vlada trebala, u najkraćem vremenu, utvrditi strateški dokument za borbu protiv korupcije, te ga proslijediti na razmatranje i usvajanje u Skupštinu TK.

Ovo je i prva inicijativa koju CCI upućuje institucijama vlasti Tuzlanskog kantona, u cilju poboljšanja efekata njihovog rada u narednom periodu. Ostale su:

  • Iniciramo donošenje strateškog dokument o privlačenju stranih investicija, s ciljem pokretanja privrede i stvaranja nova radna mjesta u TK
  • Iniciramo donošenje Strategije smanjenja javne potrošnje, čiji bi obavezni dio trebalo biti donošenje izmjena i dopuna Zakona o platama, kojim bi se, ovaj put, izvšilo stvarno i značajno smanjenje primanja poslanika i članova Vlade.
  • Iniciramo hitno usvajanje kantonalnog Akcionog plana za Reformsku agendu, te potom revidiranje programa rada Vlade i Skupštine, opisom ciljeva Reformske agende i markiranjem kao prioritetnih mjera koje podržavaju te ciljeve.
  • Iniciramo da Vlada TK, do kraja prve polovine mandata, pripremi i utvrdi normativno–pravni akt(npr. okvirni zakona o građanskim participacijama) kojim bi se uredio minimum postupaka za građansko participiranje u izradi propisa, sa posebnim akcentom na proces održavanja javnih rasprava.
  • Iniciramo utemeljenje prakse održavanja tematskih sjednica najmanje jedna kvartalno, s ciljem da se na njima ciljano rapravljalo o problemima koji su u fokusu interesovanja građana TK, uz usvajanje obavezujućih zaključaka. Omogućiti građanima da mogu sami nominirati teme za ta tematska zasjedanja.
  • S ciljem da se unaprijedi proces praćenja realizacije godišnjeg programa rada, iniciramo uvođenje prakse da u dnevnim redovima sjednica prioritet imaju mjere koje su dio godišnjeg programa rada.
  • Iniciramo praksu usvajanja većine zakona kroz redovnu proceduru, uz uključenje javnosti, putem javnih rasprava. A zakone u hitnoj i skraćenoj proceduri usvajati samo u izuzetnim slučajevima.
  • Iniciramo praksu promptnog reagovanja Kolegija i odgovarajućih radnih tijela Skupštine, u situacijama kada se narušava radna i konstruktivna atmosfera u Skupštini i kada poslanici ili članovi Vlade ne poštuju norme Kodeksa ponašanja izabranih predstavnika.
  • Iniciramo daljnje smanjivanje budžetska sredstava za finansiranje političkih stranaka, a u vezi doznačenih sredstava zahtijevati informaciju o utrošku, kao i od ostalih budžetskih korisnika.
  • Iniciramo da Vlada bude pokretač javnog dijaloga u Kantonu, o potrebi ograničavanja uticaja političkih stranaka na cjelokupan život zajednice, pri čemu posebno akcentiramo zapošljavanje, odnosnu potrebu fiksiranja broja funkcija na koje stranke mogu postavljati svoje ljude nakon izbora, a omogućavanje da se na sva druga radna mjesta dolazi na osnovu sposobnosti i stručnosti.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje