Tokom godina pronađu se lijekovi za sve bolesti koje se pojave, međutim, šta je s problemom pretilosti, od čijih posljedica svake godine umre oko 4 miliona osoba?

Bosna i Hercegovina je godinama jedna od najpogođenijih država. Stil života, nezdrava hrana, prejedanje…, sve to uzima maha, a ako smo prije pandemije bili pri svjetskom vrhu, sada je situacija još lošija, piše Večernji list BiH.

Označavanje kalorija

Bez problema u jednom obroku unesemo više od hiljadu kalorija, a za sagorjeti takvu porciju potrebno je više od 5 sati hoda. Razvijene zemlje već su počele borbu protiv ove pošasti. Britanci su uveli obavezu označavanja kalorija na hrani i piću, traže načine kako smanjiti kalorije u jelima kako bi donekle ublažili problem, a nerazvijene zemlje su u lošoj poziciji. Stručnjaci ističu kako je u BiH, osim što nezdravo jedemo, još gore što tu hranu konzumiramo u prekomjernim količinama jer i onda kada se osjećamo sito, nastavljamo završiti ono što smo počeli.

Društvo za debljinu u BiH nedavno je organiziralo konferenciju “Novi horizonti i pogledi u borbi protiv pretilosti”, na koju su pozvali stručnjake da komentiraju tu temu. Među ostalim, naveli su kako smanjenje rizika od pretilosti zahtijeva integrirani pristup različitih sektora koji bi trebali poboljšati dostupnost i pristup zdravoj hrani, smanjiti izloženost marketingu manje zdravih mogućnosti, razmotriti zdravlje u svim politikama kako bi se osiguralo poduzimanje mjera u svim relevantnim sektorima i slično. U Crnoj Gori, kada su postali svjesni koliki je problem prekomjerna težina, založili su se za izmjenu zakonodavnog okvira kako bi se dodatno oporezivali napici zaslađeni šećerom, solima i mašću.

Bojan Stojnić, vlasnik savjetovališta za prehranu, odgovarajući na pitanje kojoj je skupini ljudi najteže objasniti važnost pravilne prehrane, odgovorio je:

– Onima koji za zdravlje nisu zainteresirani. Nikoga ne možemo prisiliti da se brine o svom zdravlju. Nažalost, njihova odluka utječe na sve nas zbog toga što svi uplaćujemo u zajednički zdravstveni sistem Iz toga proizlazi da briga za vlastito zdravlje nije samo odgovornost prema sebi već i prema društvu – kazao je.

I definitivno, bez te brige za zdravlje kao društvo ćemo samo nazadovati. Jer zdravstveni bilten sve nam je lošiji, a uglavnom ništa ne činimo da ga promijenimo. Svjetska zdravstvena organizacija debljinu definira kao ozbiljnu kroničnu metaboličku bolest. Ona je uzrok brojnih bolesti kao što su šećerna bolest tipa 2, kardiovaskularne bolesti, endokrinološke bolesti, bolesti pluća i dišnog sustava. Debljinom su ugroženi svi organi i bitno je da se probudi svijest kod svih u lancu. S debljinom je povezano više od 200 zdravstvenih komplikacija.

– Važno je napomenuti da debljina nije posljedica nedostatka volje, već rezultat niza faktora  kao što su genetička sklonost, hormonski poremećaji, hronične bolesti, psihološki faktori, lijekovi i okružje u kojem živimo. Neki ljudi jednostavno imaju veću sklonost debljanju za razliku od drugih, jednako kao što je netko spretniji u sportu u odnosu na drugu osobu. To, naravno, ne znači da tu osobu trebamo stigmatizirati, nego joj trebamo pomoći. Postavljanje realnih i ostvarivih ciljeva također je bitan dio liječenja debljine. U prvom mjesecu liječenja cilj je smršavjeti 2 kilograma, sljedećih 3 do 6 mjeseci izgubiti najmanje 5% početne tjelesne mase i, ono što je ključno, održati postignutu tjelesnu masu.

U postizanju navedenog važnu ulogu ima farmakoterapija. Danas postoje lijekovi koji su registrirani za liječenje debljine i koji kao osnovni mehanizam djelovanja imaju smanjenje osjećaja gladi i poticanje osjećaja sitosti, što dovodi do smanjenog unosa kalorija. Dodavanjem ovakvih lijekova u sklopu individualnog pristupa liječenju debljine pomažemo osobama s debljinom da se pridržavaju zadanog kalorijskog unosa kako bi postigle željeni gubitak kilograma”, riječi su izv. prof. dr. sc. Sanje Klobučar Majanović.

I upravo tu su, ukratko, objašnjene smjernice kako krenuti, kako se ponašati i kako dugoročno djelovati u borbi protiv ove pošasti.