Roditelji bošnjačkih učenika iz škola u Republici Srpskoj u kojima se bojkotuje nastava zbog nemogućnosti izučavanja nacionalne grupe predmeta i naziva jezika nisu postigli dogovor sa Danom Maleševićem, ministrom prosvjete i kulture tog bosanskohercegovačkog entiteta, na sastanku koji je danas održan na inicijativu Ramiza Salkića, potpredsjednika RS u prostorijama Vijeća naroda RS, javlja Anadolu Agency.

Salkić je rekao da su sastanku prisustvovali predstavnici iz deset opština RS, odnosno roditelji iz više škola koje imaju problem sa izučavanjem nacionalne grupe predmeta i koji traže da se jezik koji njihova djeca uče nazove – bosanski.

“Jasan je zaključak i to je rečeno ministru, da se nikakva formulacija osim bosanskog jezika ne prihvata, da roditelji traže nastavu na bosanskom jeziku, nacionalnu grupu predmeta ili da Ministarstvo jednako tretira sve konstitutivne narode i njihove jezike kako je to definisano u Ustavu i Zakonu o osnovnom obrazovanju, a ne da se forsira upotreba termina srpski jezik”, rekao je Salkić.

Prema njegovim riječima, s druge strane traženo je poboljšanje uslova u školama, da se u svim školama uvede vjeronauka i da školski odbori budu formirani u skladu sa pravilnikom, to jest da predstavnici Bošnjaka zauzmu mjesta koja im pripadaju.

“Nemamo ozbiljnih pomaka, ministru ćemo u pisanoj formi dostaviti zaključke sa sastanka. Ono što sam ja razumio, da su roditelji do daljnjeg odlučni da djeca ne pohađaju nastavu”, rekao je Salkić.

Prema riječima ministra Maleševića, zahtjevi svih roditelja svode se na isto.

– Pozivanje na kantone kao izgovor –

 “Njihovi zahtjevi se svode, iz svih sredina na isto, a to je uvođenje nacionalne grupe predmeta i insistiranje na nazivu jezika ‘bosanski’, što mi iz Ministarstva trenutno ne možemo prihvatiti jer u Ustavu ne piše ‘bosanski jezik’ nego piše ‘jezik bošnjačkog naroda'”, rekao je Malešević nakon sastanka.

On je istakao da u nekim ustavima, “kao što je federalni (Ustav entiteta Federacija BiH) piše da je to bosanski jezik, ali u ustavu Hercegovačko-neretvanskog i Posavskog kantona piše da je jezik ‘bošnjački’ i tamo to nije neka smetnja, ali koristeći tvorbena pravila iz srpskog jezika izvlačeći naziv ‘bošnjački’ za područje RS izgleda veliki problem”.

“Ako idemo unazad u istoriju do 1902. godine, onda vidimo šta je značio bosanski jezik u tom periodu i potenciranje Benjamina Kalaja za uvođenje bosanske nacije što sigurno srpski narod u ovom dijelu BiH ne može prihvatiti. Podsjećanje na taj period sigurno je problematično”, naglasio je Malešević.

On je dodao da ne bježi od toga da u narednom periodu nastavi pregovore te naveo da postoji inicijativa “da najodgovorniji ljudi u RS zauzmu politički stav i zauzimanjem političkog stava se može naći rješenje”.

“Oni moraju donijeti stav da li ćemo se zalagati i dalje za ovo što piše u Ustavu, a ja mislim da bih se ja morao dok se Ustav ne promijeni zalagati za to što u Ustavu piše trenutno, a to je ‘jezik bošnjačkog naroda’ i da u pedagoškoj dokumentaciji koja se vodi u školi i koja se izdaje djeci piše tako”, rekao je Malešević.

– Ustvno pravo na izbor naziva jezika –

Sejad Imamović, predstavnik roditelja djece u Osnovnoj školi “Milan Rakić” u Kotorskom kod Doboja, rekao je da su “roditelji došli iz svih dijelova RS da ukažu na probleme obespravljenosti djece, a samim tim i njih kada je u pitanju bosanski odnosno ‘jezik bošnjačkog naroda'”.

“Ne prihvatamo ni jedan drugi naziv jezika osim jezika bosanskog naroda i ne prihvatamo nametanje da nam se određuje naziv jezika po bilo kakvoj tvorbi bilo kakvog jezika. To je moje ustavno pravo, osim onoga kako se mi izjasnimo. Ustav BiH je rekao da u BiH žive tri naroda i govore tri jezika i pravo svakog naroda je da se izjašnjavaju o nazivu jezika onako kako oni žele. Mi smo se odredili na popisu 1991. godine da je naš jezik bosanski jezik i ništa drugo nećemo ni prihvatiti”, rekao je Imamović.

Dane Malešević kasnio je na početak sastanka kojem su prisustvovali i federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić, poslanici Koalicije Domovina u Narodnoj skupštini RS Nedim Čivić i Mihnet Okić, te predstavnici banjalučkih kancelarija OHR-a i Misije OSCE-a, kai i direktor Pedagoškog zavoda RS-a Predrag Damjanović.

Bošnjački učenici od početka ove školske godine bojkotuju nastavu u školama u Vrbanjcima, Konjević-Polju i okolini Zvornika, dok u Kotorskom pohađaju nastavu, ali ne i časove maternjeg jezika. (Tuzlanski.ba)