Ponedjeljak, 16. Septembar 2019.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Bajrami nekad i sad

U BiH je mnogo toga podložno promjenama, uključujući običaje u vrijeme vjerskih praznika. Tumačenja su različita. Ono što je za jedne neobično i novo, za druge je povratak tradiciji.

„Bajramu su se u Bosni oduvijek radovali svi ljudi dobre volje, ne samo muslimani, nego i katolici i pravoslavni. Tako je bilo i za vrijeme bivše Jugoslavije, iako u komunizmu nije bilo toliko otvorenog slavlja i vjerskih manifestacija kao danas. Nakon Drugog svjetskog rata, pa sve do sedamdesetih ili osamdesetih godina, nije baš bilo popularno biti vjernik, musliman. Bilo je sijela, ali ne ovako kao danas. Iftarilo se uglavnom po kućama. Nije bilo iftara na otvorenom kao danas“, kaže Avdija Čorbo za Deutsche Welle prisjećajući se muslimanskih običaja iz okoline Foče.

Kada je došao u Sarajevo, Avdija je imao četrdeset godina. Kaže da su iftari na javnim mjestima prije rata bili rijetskost u glavnom gradu BiH. Iako je naučio da iftari u krugu porodice, ne smeta mu što se muslimani danas okupljaju i iftare i na javnim mjestima. Kaže da mu više smetaju „oni koji na silu hoće drugačije da ispoljavaju vjeru“, pokazujući pri tome prstima na bradu. Na pitanje na koga konkretno misli, odgovara: „Oni što hoće nas bosanske muslimane Hanefijskog mezheba da preobraćaju u nešto drugo, nešto što mi nismo naučili.“

„Jača i ljepša“ bajramska sofra

Nakon muslimanskog mjeseca posta, Ramazana, Avdija je ustao ranije i Bajram-namaz klanjaou džamiji u sarajevskom naselju Švrakino selo, izgrađenoj prije nekoliko godina na mjestu nekadašnje drvene džamije. „Jednim ću putem otići u džamiju, a vratiti se drugim, kao što običaji nalažu. Naravno, za Bajram se uvijek pripremi malo jača, ljepša sofra, a obično nam tog prvog dana dođu kćeri i zet“, kaže Avdija.

Iftari na otvorenom  su ove godine upriličeni širom BiH. Medžlis Islamske zajednice (IZ) Bratunac je 30. maja organizirao iftar za nekoliko stotina muslimanskih vjernika koje je tada pozdravio i potpredsjednik Republike Srpske (RS) Ramiz Salkić. „Našim prisustvom ovdje svjedočimo da čuvamo svoj identitet, da njegujemo svoju vjeru i da ne zaboravljamo svoju prošlost. Isto tako, poručujemo da je uprkos svemu, ovo naše mjesto i da ovdje vidimo budućnost svoje djece“, kazao je tom prilikom Salkić.

Okupljanja i druženja su dio bosanske tradicije

„Teferiči, zajednička okupljanja i zajednička druženja vazda su bili dio bošnjačke i bosanske tradicije. I ovi zajednički iftari su sada dio naše tradicije. Do osamdesetih godina prošlog stoljeća iftari su se uglavnom organizirali u kućnom ambijentu, jer su bile takve okolnosti. Međutim, kako smo sticali tu svoju slobodu, počeli smo se vraćati starim običajima, okupljanjima na nivou džemata i medžlisa, jer ljudi imaju potrebu za druženjem i u vrijeme vjerskih praznika“, kaže Salkić za Deutsche Welle.

Komentirajući kritike koje iz pojedinih književnih krugova stižu na račun „drugačijih“ i „agresivnijih“ ramazanskih i bajramskih običaja, među kojima su i iftari na javnim mjestima, Salkić ističe da muslimani radost iftara i Bajrama žele podijeliti sa što većim brojem ljudi. „Ove godine sam bio na dvadesetak iftara na području RS-a, a na mnogima su bili prisutni i zvaničnici iz reda Srpskog naroda, ali i obični građani. Tako je bilo u Kotor Varoši, Prnjavoru, Banjaluci i drugim gradovima, gdje je na iftarima bilo i Srba i Hrvata. To je naša BiH“, kaže Salkić.

Iftari u crkvi i Bajram sa komšijama

Koliko god vjerske manifestacije u poslijeratnoj BiH bile (ne)uobičajene, u ovoj zemlji je uvijek bilo onih koji su na specifičan način potvrđivali da uvažavaju pripadnike druge vjere. Za neke je gesta vladike Grigorija da u povodu krsne slave Saborne crkve Svete Trojice organizira iftar za mostarskog muftiju Salema Dedovića možda bila neobična, ali je u bh. javnosti dočekana s velikim simpatijama. Za iftarskom trpezom u Vladičanskom dvoru bio je i fra Iko Skoko iz franjevačkog samostana u Mostaru.

O potrebi da se Ramazan iskusi na ličnom, ali i kolektivnom nivou, u bajramskoj čestitki je govorio reisu-l-ulema IZ u BiH Husein Kavazović. „Bajramski dani su prilika da u svoje živote unesemo radost i da je podijelimo s drugima, da barem na kratko ostavimo sve probleme i neslaganja iza sebe. I Uzvišeni nam u Kur'anu poručuje da nikada ne smijemo klonuti duhom i prepustiti se beznađu“, navodi se u bajramskoj čestitki reisu-l-uleme Kavazovića koji muslimane poziva da bajramske praznike provedu s porodicom, rodbinom, prijateljima i komšijama. (Deutche welle)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , , ,