Utorak, 29. Novembra 2022.
Tuzlanski.ba logo

Arnautović: Spriječili smo da se na izbore prijavljuje iz mesara, pekara, sa benzinskih pumpi…

Preuzmite sliku

Između 1. i 3. augusta otpočet će štampanje glasačkih listića za opće izbore 2022. godine u Bosni i Hercegovini, a ukupno će ih biti odštampano 12,5 miliona, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

Istakao je da su izuzetno zadovoljni odvijanjem situacije od onog trenutka kada je visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt donio odluku o finansiranju općih izbora u BiH. To je, kaže, bio cijeli paket koji je podrazumijevao i izmjenu Izbornog zakona BiH u članu 1.2. i posebna odluka koja regulira pitanje ovih finansiranja izbora konkretno, ali također i još jedne odluke o izmjeni Zakona o finansiranju institucija BiH.

“To je sada jedno sistemsko rješenje koje omogućava da nikada više ne dođe u pitanje raspisivanje i održavanje izbora zbog nedostatka finansijskih sredstava. Želim da izrazim ogromnu zahvalnost CIK-a BiH visokom predstavniku za BiH što je donio te odluke, ali također da izrazim jedno razočarenje CIK-a BiH i žal zašto to nije uradila naša domaća vlast, odnosno naši domaći organi. Od tog trenutka, mi smo već sutra, baš smo bili prijatno iznenađeni, imali na svom računu sredstva i mogli smo da uđemo u proces. To nam je omogućilo da prvo potpišemo okvirni sporazum za štampanje glasačkih listića sa izabranim dobavljačem te usluge, a potom da potpišemo i ugovor i da krenemo u sve operativne radnje nabavke papira, zaštitnih znakova… Papir se inače, dobavlja iz Češke, iz Praga, kao i sito za štampu tajnih znakova na glasačkom listiću, a štampaju se u štampariji izabrane kompanije, Unionplastika iz Sarajeva. Do sada smo sve prethodne tehničke radnje koje su potrebne za pripremu uradili”, navodi Arnautović.

Onog trenutka kada budu imali imena kandidata, kandidatske liste, a to je 29. juli najkasnije, kaže Arnautović, odmah će moći štampariji da proslijede sve pripreme.

“Tako da će taj proces krenuti, mi očekujemo između 1. i 3. augusta, sa samom štampom i da će ubrzano teći i da će sav proces kako je rokovnikom radnji predviđeno biti obavljen. Materijal će prvo biti distribuiran našim biračima van Bosne i Hercegovine. Oni dobivaju prvi glasačke pakete, negdje 45 dana prije izbornog dana, što znači da će najkasnije oko 20. augusta na svaku destinaciju u svijetu gdje su se prijavili naši birači biti dostavljeni glasački paketi”, naveo je Arnautović.

– Pojednostavljen proces prijave za glasanje iz inostranstva –

Predsjednik CIK-a BiH govorio je i o aktivnostima koje se odnose na registraciju birača za glasanje putem pošte, odnosno iz inostranstva – dijaspore.

“Dijaspora ne bi trebala biti nezadovoljna. Možda imamo pojedinačne slučajeve o nekim primjedbama. Međutim ono što mi dobivamo zvanično, osim nekih pojedinačnih slučajeva, to su veoma, veoma pozitivne ocjene. I od naših članova Centralne izborne komisije BiH koji su sada obilazili diplomatsko-konzularna predstavništva ta povratna informacija je veoma pozitivna. Imamo jako puno e-mailova zahvalnosti na ovom načinu koji je CIK BiH organizirala prijave ovog izbornog ciklusa. Ako ima propusta, vjerovatno od samih birača, ili od uposlenika i ovih koji su privremeno angažirani u CIK-u BiH to je mali broj. Ali, svaki pojedinačni slučaj se istražuje i prati, da bi se utvrdilo u čemu je problem. Generalno gledano mi smo u CIK-u BiH i ono što su povratne informacije sa terena jako zadovoljni sa ovom aplikacijom koju smo prvi put primijenili. Taj digitalni način aplikacije birača je na snazi od 4. maja i trajat će do 19. jula do 24 sata. On je omogućio svima onim koji imaju regularne dokumente da mogu dokazati svoje državljanstvo, punoljetstvo i prebivalište u BiH, da mogu u nekih između pet i deset minuta iz topline svog doma, svoga stana, svoje kuće u inostranstvu da izvrše registraciju”, ističe Arnautović.

Kada se kaže potrebne dokumente, ističe, onda moramo imati u vidu te dvije kategorije. Jedna je, kaže, kategorija onih koji su privremeno van BiH, a to znači bh. uposlenici u DKP-ima, u kompanijama gdje rade, studenti koji su na studiranju, građani koji su na liječenju, na nekom turističkom putovanju… Dakle, svi oni koji se privremeno nalaze u inostranstvu. Njihova privremenost se određuje prema ličnom dokumentu, tzv. CIPS ličnoj karti.

“Takva osoba je na redovnom biračkom mjestu u BiH, ali je privremeno van granica BiH. I taj državljanin BiH može da optira da glasa poštom sa onog mjesta gdje je on trenutno sada prijavljen”, ističe Arnautović.

Druga kategorija su, navodi, oni koji su po zakonu tzv. izbjeglička populacija, koji imaju status izbjeglice.

“Trebamo raščistiti jednu dilemu. Ovdje se ne radi o izbjeglici u onom ekonomskom smislu, ekonomskoj izbjeglici. Ovdje se radi o primjeni člana 20.8. Izbornog zakona BiH, koji daje posebna politička prava izbjeglicama i raseljenim osobama unutar Bosne i Hercegovine, sa jedne općine u drugu koji su raseljeni, a ova izbjegla koja žive van BiH. To su osobe koje su u međuvremenu, vjerovatno, većina njih, ako ne najveći broj ekonomski potpuno razriješile svoj status. To znači da su dobili državljanstvo, ekonomski se osamostalili, mnogi otišli u zasluženu mirovinu… Kada neko kaže – ja nisam izbjeglica, imam kuću, imam stan, imam posao, nisam više to. Ali se u smislu člana 20.8. Izbornog zakona BiH ne misli na tu vrstu izbjeglice, nego se misli na politička prava koja još uvijek Izborni zakon BiH daje ako se osjećate izbjeglim, odnosno ako ste zbog razloga koji su već općepoznati izbjegli iz BiH tih godina i to možete dokazati. Pod tim se misli na izbjeglicu. Dovoljno je da građanin na prijavi CIK-a BiH gdje ima tu opciju stavi oznaku u taj kvadratić gdje se navodi status izbjeglog lica ili stavi da je na privremenom boravku van BiH. Izbjeglo lice stoga može da bude i ona osoba koja uopće nema CIPS ličnu kartu. A, ovaj koji je privremeno van BiH on obavezno mora da ima CIPS ličnu kartu. To je jedna od razlika”, pojašnjava Arnautović.

Ako je neko izbjeglica, ističe Arnautović, i ako još uvijek ima vezu sa domovinom i državljanin je BiH i želi da ostvari pravo glasa treba da prati aplikaciju, da se insertuju skenirani dokumenti uz prijavu, da se prijava otprinta, potpiše originalno, ponovo se uslika ili skenira i zajedno sa dokumentima, na primjer kopijom pasoša ili domaćeg ili stranog, ili nekog drugog dokumenta pošalje se CIK-u BiH do 19. jula do 24 sata.

“Kada provjeravamo, prvo to radimo i najlakša je situacija kada su to građani koji su se rodili prije 1991. godine i koji su zatečeni na popisu stanovništva 1991. godine. Mi imamo našu službenu evidenciju, službeni popis, i mi prvo vršimo uvid da li je to ta osoba na tom popisu. Ako se nalazi na tom popisu sve je kasnije to lakše. Ako se ne nalazi na popisu, jer imamo nove generacije koje su rođene poslije 1991, a do 2004. godine onda je zaista potrebno da se svaki dokument koji se traži, a nema ih puno koji se traže, da se skenirano dostavi i da su originali. Za one koji možda nisu znali, još jedna je samo bitna stvar, dokument koji je prijava prebivališta u mjestima prijema. Znači potreban je neki dokument koji dokazuje da ste u tom mjestu prijavljeni, na primjer u Frankfurtu. Sent Luisu… To su obično dokumenti koji izdaju općinske, lokalne vlasti u svakoj zemlji. U svakoj državi to ima. Sasvim je jednostavno ili se uslika Smart telefonom ili se skenira i taj dokument se priloži kao dokaz da neko ima vezu sa tom tamo adresom, sa tim gradom i tom državom”, naglašava Arnautović.

Centralna izborna komisija BiH do sada ima negdje oko 51.000 prijava bh. građana iz inostranstva za glasanje na općim izborima u BiH.

“Vidjeli smo da je drastično manji broj prijava iz pojedinih zemalja koje su na proteklim lokalnim izborima imali strašno veliki broj prijava, pa čak i prijava iz nekih kolektivnih adresa kao što su mesare, pekare, vulkanizerske radnje, benzinske pumpe… To je sada eliminisano. Svaka prijava ima svoju IP adresu, svoj e-mail. I pravilo je jedan birač jedan e-mail. I zbog toga, možda je ovo i relativno mali broj prijavljenih u odnosu na mogućnosti koje ima dijaspora. Ali, ostalo je još vremena do 19. jula da se prijavi i vjerujem da će toga još biti. Stavili smo akcenat na sigurnost prijava, brzinu i kvalitet. Svako može vrlo brzo, ako ima skenirane dokumente da to uradi. U ovom procesu prijava, prijavljivanja mi smo dali nekoliko upučujućih dokumenata, uputstvo kako se to radi koje se može naći na stranici Centralne izborne komisije BiH – www.izbori.ba. Dali smo jedan video vodič, spot koji se može pogledati i na stranici i na YouToube kanalu. Inače, u našem otvaranju prema javnosti imamo to na našim mrežama i nalozima na Twitteru, Instagramu i Facebooku tako da svi oni koji žele da se iskreno zainteresiraju i koji žele da se registriraju, puno, puno im je olakašan pristup ovih izbora, nego prethodnih ciklusa”, naveo je Arnautović.

– CIK BiH će vršiti nadzor obuke biračkih odbora –

Govorio je i o toku registracije birača za glasanje u odsustvu, koje se također zaključuje 19. jula u ponoć.

“Taj proces je na žalost još uvijek prisutan. Zašto kažem na žalost, iz broja oko nekih 70 hiljada raseljenih mi vidimo da se ta pitanja povratka na prijeratna ognjišta, prebivališta, još uvijek u 2022. godini odvijaju kao da smo jučer izašli iz rata. Svi smo očekivali da se kolektivni centri ukinu potpuno i da se ovaj proces povratka završi. Možda je to i indikacija za neke druge procese o kojima ne bi sada davao komentar. Ali, ono što je sa tehničke strane bitno, da se zna i razumije, da CIK BiH u tom procesu ‘ovisi’ od drugih organa”, pojašnjava Arnautović.

Naime, status raseljene osobe se utvrđuje posebnim rješenjem od načelnika općine. Onda se te evidencije skupljaju na nivou kantona u Federaciji BiH, pa se šalju u Federalno ministarstvo raseljenih osoba, a onda ono to dostavlja Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH. Isto je to u entitetu Republika Srpska. Iz opština se sakupljaju podaci, šalju se u Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije, a onda opet to ide MInistarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH to objedinjuje i dostavlja CIK-u BiH.

“U tom procesu se dešava da ljudi nekada pogrešno ukucaju matični broj ili nemaju jednostavno tog akta rješenja o statusu raseljenih. To je ovaj jedan birokratski dio problema. Kada dobijemo broj raseljenih osoba, imamo jedan postupak, gdje sada ti ljudi mogu da optiraju prema članu 20.8. Izbornog zakona BiH, da na obrascu Prijava/Promjena biračke opcije (PBO) pa da se izjasne da ne žele glasati za tu općinu odakle su raseljeni, nego za novu u kojoj žive ili neće za novu nego staru. To svaki birač sa statusom raseljene osobe ima. Trend je prema prvim procjenama, ali neću ništa konačno moći reći dok ne završimo taj proces, jeste da imamo još uvijek jako puno raseljenih i druga da sve više ljudi ne želi da glasa za onu općinu u kojoj su glasali. Ovo je uz jednu rezervu, znat ćemo kada završimo proces, pa ćemo nakon 19. jula moći kazati pravo stanje”, kaže Arnautović.

CIK BiH je navodi Arnautović, nadležna obuku članova općinskih/opštinskih i gradskih izbornih komisija, a za obuku predsjednika i članova biračkih odbora su nadležne općinske/opštinske i gradske izborne komisije.

“Krenuli su tokom ove sedmice prvi ciklusi obuke. Naša dva člana Željko Bakalar i Jovan Kalaba su na terenu i bili su na obukama u Bihaću i Banja Luci, nakon čega se nastavlja u Tuzli. Taj proces ćemo završiti naredne sedmice 11, 12. i 13. jula i to će biti prvi krug obuke predsjednika i članova općinskih/opštiniskih i gradskih izbornih komisija. Nakon toga ćemo ići i sa drugim krugom krajem osmog mjeseca kada ćemo simulirati biračka mjesta i sve novine koje smo uveli u taj proces. A, onda nakon što stranke predlože svoje kandidate za biračke odbore, i nakon što općinske/opštinske i gradske izborne komisije rješenjima imenuju te članove ići će se u obuku biračkih odbora tokom devetog mjeseca, faktički sve do nekoliko dana pred sam izborni dan”, ističe Arnautović.

U tom procesu, kaže, vrlo važna je uloga Centralne izborne komisije BiH na dva načina.

“Prvo što pripremamo je Priručnik za članove biračkih odbora. Ekskluzivno mogu reći da ćemo prvi put imati digitalni priručnik za članove biračkih odbora koji će se moći podići preko Google playa ili App storea tako da će svako ko ima Smart phone moći da preuzme taj priručnik i da tamo ima svaki korak koji je vezan za izborni dan. Dakle, jedno uputstvo za člana biračkog odbora, svakog posmatrača, predstavnike medija da prate, da vide kako se odvija proces. Tamo će biti neka pitanja i odgovori, radi se o najčešće postavljenim pitanjima, tako da je pored niza stvari koje su prvi put i ovo prvi put od ovih izbora, da u tim koracima digitalizacije izbornog procesa imat ćemo mogućnost da na telefonu pratimo koja su pitanja i koji su procesi na biračkom mjestu i koje su nadležnosti biračkih odbora. Dakle, tu su Priručnik, web aplikacija i obuka članova općinskih/opštinskih i gradskih izbornih komisija i sljedeći korak, a to je nadzor. Mi ćemo ne javno, nego tako da kažem tajno poslati naše instruktore, koordinatore koji će prisustvovati tim obukama i bilježiti eventualne nezakonitosti i ponašanja, odnosno objašnjenja koja nisu u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima. Može se desiti da neki instruktor odnosno član općinske/opštinske i gradske izborne komisije pogrešno tumači zakon. Nadam se da se to neće desiti, ali će to biti prilika da naši predstavnici, da li uposlenici iz Sekretarijata CIK-a BiH ili ljudi koje ćemo mi angažirati sa terena iz tih općina i gradova da tako kažem tajno prisustvuju toj obuci i da nam daju jednu povratnu informaciju kako se ta obuka odvija”, kaže Arnautović.

– Kabine će biti okrenute prema članovima biračkih odbora –

Veoma značajna uloga i u toj fazi je, navodi, posmatrača izbora.

“Nije samo posmatranje izbora samo na izborni dan. Nego po meni je to stalan proces. I stoga pozivam posmatrače koji će biti iz Koalicije ‘Pod lupom’ koji će ih imati više od 2.500, koji će moći angažirati uz pomoć sredstava Delegacije EU u BiH, a da ne govori i o drugim posmatračima Transparency Internationala BiH i drugih nevladinih organizacija, do političkih stranaka i međunarodnih posmatrača da prisustvuju obuci članova biračkih odbora u septembru i da kontrolišu i da vide kako se ta obuka odvija”, navodi Arnautović.

Apsolutno se, kaže slaže da su članovi biračkih odbora ta najslabija karika u cijelom izbornom procesu.

“Zašto je to tako možda nekom drugom prilikom. Sada samo želim reći da je to posljedica monopola kojeg imaju političke stranke, da predlažu članove biračkih odbora prema članu 2.19 Izbornog zakona BiH. Kada se taj monopol ukine i kada ne budu samo stranke nego i neko drugi mogao da predlaže bit će malo drugačija situacija”, navodi Arnautović.

Apsolutno je, navodi, da se moglo učiniti još stvari boljim iz tehničkog aspekta i to samo da se jedan korak uradio, odnosno da se prihvatio “Paket integriteta” koji je dogovoren na pregovorima u Delegaciji EU u BiH.

“Taj paket je bio i na pregovorima u Neumu, ali je očito iz političkih razloga taj paket vezan za ova politička pitanja. Kada nije došlo do ustavne i izborne reforme, promjene Ustava i Izbornog zakona BiH nije došlo ni do usvajanja “Paketa integriteta”. Na žalost to je iz političkih razloga i mi smo apsolutno s te strane nezadovoljni. Ono što smo možda malo intimno zadovoljni jeste da smo iskoristili pravo iz člana 2.9 Izbornog zakona BiH i poslali smo inicijativu prema Parlamentarnoj skupštini BiH za izmjene izbornog zakonodavstva isključivo u ovim tehničkim aspektima. Ta inicijativa je krenula od definisanja nekih novih pojmova u izbornom zakonodavstvu kao što je na primjer definiranje pojma govora mržnje. Mi smo dali prijedlog sa definicijom, i da je usvojena ona bi sadržavala jednu potpunu zakonsku definiciju tog pojma. Ili zloupotreba javnih resursa. Do ovih određenih rješenja na sam izborni dan, na samom izbornom mjestu u pogledu posebno sankcija koje su propisane u poglavlju 19 Izbornog zakona BiH, članovima 19.8 i 19.9. Izbornog zakona BiH. Jer, su bile predviđene drastično veće kazne za sve učesnike u izbornom procesu i predvidjeli smo neka druga rješenja koja podrazumijevaju i neku novu dispoziciju, a i novu sankciju. To na žalost nije urađeno”, ističe Arnautović.

Ono što su, kaže zadovoljni, jeste da su iz tog paketa sve što su mogli, što ne utiče na promjene Izbornog zakona, podzakonskim aktima ugradili u propise.

“Mi smo tako uveli pravilo otiska štembilja na glasačkom listiću i potpisa od člana biračkog odbora. Kada birač dođe na biračko mjesto i kada mu se izda paket o četiri glasačka listića na svaki od njih mora biti otisnut poseban štembilj sa posebnim oznakama koje su pripremljene i taj član biračkog odbora se potpiše svojim potpisom originalnim isto kao što ima na svojim ličnim dokumentima. Time on garantira da je taj glasački listić originalan i da nije falsificiran, fotokopiran. To je jedna novina koja nikada nije korištena u našem izbornom procesu. Novina je i za drugačiju poziciju kabina sa paravanima za glasanje. Do sada su one bile okrenute da su prema biračkom odboru bile zatvorene tako da članovi nisu mogli da vide ni ruke, ni tijelo, ni položaj birača. Sada su te kabine okrenute prema članovima biračkih odbora uz zadržavanje tajnosti glasanja. Ali, je omogućeno članovima biračkog odbora da vide da li birač eventualno uzima mobitel i slika listić ili se služi fotokopiranim ili nekim drugim listićem koji je nezakonito unio na biračko mjesto pa želi da ga zamijeni sa originalom što bi podrazumijevalo taj tzv ‘bugarski voz’. Ili to takozvano porodično glasanje gdje dva člana supružnika ulaze u kabinu”, ističe Arnautović.

Uvedena je, naglašava Arnautović i stvar koja je veoma bitna i uticat će na tačne rezultate izbora.

“Kada se završi izborni dan u 19 sati, postoje izvodi iz Centralnog biračkog spiska za to biračko mjesto. Ako neko biračko mjesto ima 800 birača, a izlaznost je 50 posto, jasno je da je izašlo 400 birača. Na tim izvodima mora biti 400 potpisa, a svaka stranica ima 25 potpisa. Na svaku stranicu na dnu će se potpisati predsjednik biračkog odbora koji će garantirati da je od 25 birača na primjer, ako je izašlo 12 mora biti isto toliko potpisa, a ne niti jedan više ili manje. Kada se to prebroji i ovjeri odmah će se takvi izvodi pakovati i slati u općinske/opštinske i gradske izborne komisije. Tako da će se onemogućiti da se eventualno poslije 19 sati vrši potpisivanje za neke umrle ili one posebno koji su apstinenti i nisu izašli na biračko mjesto, što je bila pojava na nekim ranijim izbornim ciklusima. Imamo takvih nekoliko, čak i desetina mjera koje smo uveli, a da ne zahtijevaju izmjene izbornog zakonodavstva, odnosno Izbornog zakona BiH”, poručio je predsjednik CIK-a BiH.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

   
Ključne riječi: , , ,