Konstantno postoje politički lideri koji opstruišu takve reforme kako bi zaštitili vlastite interese, izjavio je u petak, 21. maja ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini (BiH) Eric Nelson govoreći o potrebnim reformama izbornog procesa u BiH.
Govoreći na konferenciji u Sarajevu pod nazivom “Integritet izbornog procesa u Bosni i Hercegovini”, Nelson je pozdravio formiranje Interresorne radne grupe koja bi trebala naći rješenje za dugogodišnje probleme u izbornom procesu.
Pozvao je da članovi grupe traže preporuke od svih relevantnih zainteresiranih strana, posebno Centralne izbore komisije BiH (CIK) i civilnog društva.
Istakao je da će CIK BiH biti institucija odgovorna za implementaciju svih promjena koje budu dogovorene zbog čega moraju biti dio procesa izmjena izbornog zakonodavstva.
„Najbolje vrijeme za promjene je uvijek sadašnje vrijeme, te lidere treba pitati, ako ne sada, kada?“, rekao je Nelson navodeći da bi godina koja nije izborna trebala biti iskorištena za reformske procese.
„Izbori daju građanima sposobnost za promjenu koju žele postići i mogućnost da na odgovornost pozovu političke lidere koji to nisu mogli osigurati. Uočeni nedostaci jasan su znak da je izbornom procesu neophodno unapređenje posebno u smislu da bi se izbjegle manipulacije tim procesom“, istakao je ambasador SAD.
Sattler: U izborne izmjene moraju ići presude Evropskog suda
Specijalni predstavnik i šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler istakao je da će u promjene morati biti implementirane presude Evopskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda, te da će za tako nešto biti potrebna i dvotrećinska većina u Parlamentu BiH.
Za EU je, kaže Sattler, važno osigurati implementaciju presuda jer svi građani BiH imaju pravo a biraju i budu birani, a zbog čega je vrlo jasno, naglašava, da se u izbore predviđene za narednu godinu ne mogu održati s ovakvim izbornim sistemom.
Konferencija je održana u organizaciji Transparency International BiH, a jedna od ključnih poruka je da izborni proces u BiH ima brojne nedostatke zbog čega ne bi trebalo dozvoliti još jedan izborni ciklus s trenutnim važećim zakonodavstvom.
Predsjedavajući Odbora direktora Transparency International u BiH Srđan Blagovčanin ističe da je istraživanje te organizacije pokazalo da postoje brojni elementi za tvrdnju da izbori nisu ni fer ni pošteni ni demokratski poput zloupotrebe javnih resursa u službi ostanka na vlasti.
„Ovakve prakse moraju biti zaustavljene jer je alternativa tome haos. Stoga unapređenje izbora nije teorijsko nego suštinsko pitanje ljudskih prava građana da biraju i budu birani, kao i za uspostavljanja političke odgovornosti i legitimiteta“, poručio je Blagovčanin.
Na konferenciji su učestvovalo i predstavnici CIK-a BiH i članovi Interresorne radne grupe za pripremu prijedloga izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva BiH koja bi trebala predložiti Nacrt izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH.
Parlamentarna skupština BiH konstituisala je 11. maja Interresornu radnu grupu za izmjenu izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini. U grupu je imenovan po jedan predstavnik svakog kluba poslanika u Predstavničkom domu, po jedan predstavnik svakog kluba naroda u Domu naroda, te tri predstavnika Vijeća ministara BiH.
Izmjena izbornog zakona u BiH jedan je od 14 prioritetnih uslova u Mišljenju Evropske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.
Neke od izmjena značiće i promjene odredbi Ustava BiH, posebno kad je riječ o pravu manjina da ravnopravno, kao i tri konstitutivna naroda, budu imenovani u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.
S tim u vezi, Evropski sud za ljudska prava donio je, zaključno sa 1. decembrom 2020. godine,395 presuda protiv BiH, pri čemu su tužbu podnijeli pojedinci ili više njih. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene. (RSE)
