Veliki međunarodni eksperiment s četverodnevnom radnom sedmicom pokazao je da se takav koncept rada isplati i poslodavcima i zaposlenicima, tako da je velika većina kompanija koje su sudjelovale u njemu odlučila da se više neće vraćati na stari sistem.

Štaviše, pokazalo se da su zaposlenici koji su radili po tom konceptu u nastavku eksperimenta koji je produžen sa šest mjeseci na godinu dana uspjeli uspješno obaviti sve dodijeljene zadatke uz dodatno skraćenje radnog vremena.

Što je duže eksperiment trajao, to se radno vrijeme više skraćivalo

Drugim riječima, što su ljudi duže radili na nove, učinkovitije načine, to su im radne sedmice postajale kraće.

Nakon šest mjeseci radnici su izjavili da su manje iscrpljeni, da im se zdravlje poboljšalo te da su zadovoljniji poslom, a pritom su svoje prosječno radno vrijeme smanjili za oko četiri sata, na 34 sata sedmično.

Oni koji su nastavili po istom rasporedu punih 12 mjeseci dodatno su skratili radno vrijeme na oko 33 sata sedmično, tvrde istraživači. U isto vrijeme nastavili su izvještavati o boljem mentalnom i fizičkom zdravlju te ravnoteži između posla i privatnog života.

To su pokazali rezultati eksperimenata provedenih tokom proteklih 18 mjeseci u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji i Irskoj, a potvrdila su ih i iskustva iz Australije i Novog Zelanda.

U novim eksperimentima sudjelovale su različite tvrtke iz različitih industrija, od neprofitnih organizacija, preko dizajnerskih agencija, do proizvođača.

100% zadataka u četiri dana za istu platu

Koncept četverodnevne radne sedmice u kojem zaposlenici primaju 100% plate za 80% uobičajenih radnih sati uz održavanje 100% produktivnosti posljednjih godina postaje sve popularniji širom svijeta.

Neprofitna organizacija 4 Day Week Global, koja provodi testiranja ovog koncepta i surađuje s vladama kako bi im pomogla u oblikovanju odgovarajućih politika, objavila je nedavno četvrtu fazu svojih istraživanja, čiji je fokus bio na dugoročnom utjecaju ovih eksperimenata.

Petodnevna radna sedmica je stara konvencija

Zvonimir Galić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, suvoditelj studija Upravljanje ljudskim potencijalima na Sveučilištu u Zagrebu, smatra da je četverodnevna radna sedmica vjerojatno budućnost rada.

“Trenutačni 40-satna radna sedmica je socijalna konvencija koja je nastala prije gotovo sto godina u industrijskoj ekonomiji i pitanje je koliko je primjerena za sadašnju situaciju”, kaže Galić.

“Primjerice, zanimljivo je primijetiti da je u zapadnom svijetu od 2. svjetskog rata produktivnost višestruko porasla, a da je broj radnih sati ostao više-manje konstantan i kreće se oko tih 40 sati ostvarenih u petodnevnoj radnoj sedmici.

Definitivno se nisu ostvarile prognoze poznatog britanskog ekonomista J. M. Keynesa koji je 1930-ih smatrao da će snažni tehnološki razvoj dovesti do skraćenja radne sedmice na 15 sati, a da ćemo ostatak koristiti za osobni rast i razvoj. Sto godina kasnije četverodnevna radna sedmica mogla bi biti korak u tom smjeru”, dodaje Galić.

Prvo istraživanje duže od pola godine

Ovo je prvo istraživanje koje je pratilo takav sistem rada tokom 12 mjeseci umjesto šest mjeseci. Ranija, polugodišnja istraživanja dala su slične rezultate, međutim, postojala je sumnja da su pozitivni efekti bili posljedica činjenice da se radilo o novini, da bi oni s vremenom mogli nestati ili se smanjivati.

Istraživanje je uključilo povratne informacije dobivene od 988 osoba koje su radile u 41 kompaniji u SAD-u i Kanadi koje su prošle godine prešle na četverodnevnu radnu sedmicu.

“Ispitivanja su pozitivna u svim aspektima s ovim novim dokazima koji pomažu opovrgnuti zabrinutosti da su prethodni uspjesi bili rezultat novosti i da se dugoročno ne bi mogli održavati”, pišu autori u izvještaju.

Nakon 12 mjeseci dodatno skratili radno vrijeme

Štaviše, istraživanje je utvrdilo da je produženjem rada po novom sistemu došlo do daljnjeg poboljšanja tjelesnog i mentalnog blagostanja zaposlenika te istovremenog povećanja produktivnosti.

“Uvidi nakon 12 mjeseci iznimno su pozitivni i doprinose izgradnji snažnih dokaza koji pokazuju trajne pozitivne učinke smanjenog radnog vremena”, rekli su u izvješću osnivači 4 Day Week Global Charlotte Lockhart i Andrew Barnes.

“Ovi rezultati pokazuju daljnje pozitivne trendove u poslovnim koristima, dobiti za zdravlje i za osjećaj blagostanja, kao i u uticajima na okoliš, te pružaju čvrst temelj za široko usvajanje četverodnevne radne sedmice”, dodali su.

Istraživanje je utvrdilo da su početna smanjenja iscrpljenosti, koja su se primijetila nakon uvođenja četverodnevne radne sedmice, uvelike ostala održana nakon 12 mjeseci, dok su se samoprocijenjeni rezultati tjelesnog i mentalnog zdravlja tokom godine nastavili poboljšavati.

Velika većina zaposlenika želi nastaviti tako raditi

Od sudionika studije njih 95% željelo je nastaviti s konceptom, gotovo 70% doživjelo je smanjenje iscrpljenosti, 40% se osjećalo manje pod stresom, a anksioznost se smanjila za 39% ispitanika.

Mjereno na samoprocijenjenom stepenu od jedan do pet, gdje je pet najbolja ocjena, mentalno zdravlje sudionika eksperimenta povećalo se s 2.92 prije početka eksperimenta na 3.42 nakon godinu dana, dok se njihovo fizičko zdravlje povećalo s 3.05 na 3.41.

Također je zabilježen veliki porast samoprocijenjene produktivnosti.

Istraživanje je utvrdilo da zaposlenici koji su se prebacili na 4-dnevnu radnu sedmicu nastavljaju raditi efikasnije umjesto da pokušavaju zbrzati i nagurati petodnevni posao u četiri dana.

Potvrđena poznata psihološka istraživanja

Galić kaže da rezultati istraživanja potvrđuju ranija psihologijska istraživanja.

“Što se tiče zadovoljstva, odnosno subjektivne dobrobiti, tu je situacija relativno jasna. Osim da radimo, svi imamo i druge životne uloge, a njihovo kontinuirano usklađivanje uzrokuje stres i, u gorim slučajevima, izaziva ‘burnout’, što može imati dugoročne posljedice i na zdravlje i na produktivnost.

Četverodnevna radna sedmica pomaže nam da bolje uskladimo radnu i ostale uloge, ali se i bolje odvojimo od posla za vrijeme dužeg vikenda. Zanimljivo, istraživanja su pokazala da je redovito psihološko odvajanje od posla navika visokoproduktivnih ljudi jer im omogućava dugoročniju motivaciju i produktivnosti”, kaže naučnik.

“Što se tiče produktivnosti, tu je očita jedna stvar koju bih htio podcrtati – produktivnost ovisi o uslovima u kojima ljudi rade te o njihovoj motivaciji. Čimbenik jednadžbe koji se u skraćenju radne sedmice mijenja je motivacija ljudi. Drugim riječima, kad su zadovoljniji i motiviraniji, ljudi obave više posla u manje vremena. Pretpostavka o tome da su sretni radnici produktivniji smatra se jasno naučno potvrđenom”, tumači.

Zadovoljna je i većina kompanija

Posebno je zanimljivo to što su i kompanije koje su sudjelovale u istraživanjima vrlo pozitivno ocijenile ukupno iskustvo, prosječnom ocjenom 8.7 od 10.

Neke od ključnih zabilježenih prednosti bile su poboljšanje produktivnosti i kvalitete, privlačenje novih zaposlenika te smanjenje odlazaka starih.

Prihodi uključenih kompanija porasli su u prosjeku za 15%, dok su zaposlenici za 32% manje razmišljali o napuštanju posla. (Index.hr)