Članovi Igmanske inicijative iz Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore sastali su se danas u Hrvatskom saboru kako bi predložili uvođenje nordijskog modela saradnje između četiri države.
Ovaj model omogućio bi učinkovitije uređenje zajedničkog tržišta rada i slobodno kretanje radne snage. Istaknuto je kako bi se smanjio broj radnika na crno i njihovo iskorištavanje, kao i velika stopa nezaposlenosti u ovim zemljama regije, javio je dopisnik Anadolu Agency (AA).
Nordijske zemlje, koje su prije formiranja Nordijskog savjeta bile u raznim periodima u ratnim sukobima, sedam godina nakon rata, 1952. godine, formirale su Nordijski savjet kao zajedničko tijelo i tako stvorile zonu za slobodno kretanje radne snage, za zdravstvo, kao i za usuglašavanje unutrašnjih politika. Neke zemlje su članice EU, a neke nisu, po čemu je ovaj tzv. nordijski model primjenjiv jer ima sličnosti sa četiri zemlje iz regije.
Projekt su podržali predstavnici nordijskih ambasada u zemljama regije i Nordijski savjet, a realizira se uz podršku Danske ambasade.
U Hrvatskoj se prije krize, prije 2009. godine, izdavalo oko 4.500 radnih dozvola godišnje: za brodogradnju, turizam i poljoprivredu, a hrvatsko građevinarstvo držali su udjelom od 70 posto radnici iz BiH. Prošle godine u Hrvatskoj je za radnike iz regije izdano svega 250 radnih dozvola.
– Razmjena radne snage pomaže ‘omekšavanju’ situaciju u regiji –
Direktor projekta Aleksandar Popov izjavio je kako projekt nalazi na pola puta do primjene nordijskog modela u nekim oblastima suradnje parlamenata četiri zemlje Daytonskog sporazuma, koje imaju ponajvišu stopu nezaposlenosti u europskoj regiji.
“Od šest mogućih oblasti, jedna i najvažnija oblast je ona koja se tiče više života, a manje politike, to je sloboda kretanja radne snage”, istaknuo je Popov.
U godinu dana rada, projekt je našao na dobar odgovor u nadležnim tijelima sve četiri države.
U zemljama regije vlada velika strukturna nezaposlenost, istaknuo je Popov. Ekspertna grupa Igmanske inicijative snimila je stanje u sve četiri zemlje i napravila set preporuka. Cilj je u nevladinu ekspertnu grupu implementirati vladine eksperte kako bi se napravila mješovita vladina-nevladina ekspertna grupa.
Jedna od preporuka ekspertne grupe je da se radi na bilateralnim sporazumima između zemalja kojima bi se regulirala oblast slobodnog kretanja radne snage, te da se imenuje međudržavno tijelo koje bi se bavilo implementacijom potpisanih sporazuma, a Popov je istaknuo važnost uključenja sindikata i poslodavaca.
Problem je i prepoznavanja diploma nakon što su iza raspada zajedničke države izmijenjeni školski sistemi u pojedinim državama te naziv i zanimanje više nisu prepoznatljivi u drugim zemljama.
“To sve pridonosi omekšavanju situacije u regionu jer se radi o konkretnim situacijama, o ljudskim životima i interesima ljudi, što je druga strana politike koja omogućuje da se prevaziđu neke druge tenzije”, poručio je Popov.
– Zaštita radnika na crno od kontroverznih poduzetnika –
Boris Knežević, koordinator projekta za Hrvatsku, istaknuo je kako su četiri zemlje međusobno sklopile sporazum o zajedničkom socijalnom osiguranju, a sklopljeni su i sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Istaknuo je važnost poboljšanja pravne regulative u zaštiti radnih i socijalnih prava radnika migranata, koja su ugrožena na sivom tržištu rada. Kao glavni problem izdvojio je spajanje obitelji radnika, pravo djece pristupu u školu i pravo stanovanja, koja nisu riješena bilateralnim ugovorima. Europska povelja ima visoke standarde, no ni BiH, ni Hrvatska ni Crna Gora nisu je ratificirale, kazao je Knežević.
“Radnici na crno su u teškoj situaciji. U Hrvatskoj se događa da poslodavac koji drži radnike na crno, pri kraju projekta radnike sam prijavi policiji. Policija ljude privede, dobiju izgon i nitko ne pita za neisplaćene plaće. Policijski algoritam nije dobar”, kazao je Knežević.
Knežević ističe potrebu fiksiranja potraživanja tih radnika prema poslodavcu, jer su ilegalno na tlu Hrvatske, ali “njihova potraživanja su građansko-pravno opstojna i treba štiti njihova prava”.
– Omogućiti radnicima iz BiH da bez straha sezonski rade u regiji –
Vehid Šehić, kopredsjednik Igmanske inicijative iz BiH, istaknuo je kako je ovaj sporazum posebno važan za sezonsku radnu snagu koja često radi na crno i u kojoj gubi i radnik i obje države.
Istaknuo je kako je važno kroz parlamentarnu suradnju doći do rješenja koje neće zadirati u suverenitet država, ali da se stvori mini-prostor suradnje.
“U BiH ima 600.000 nezaposlenih, velika nezaposlenost je u Srbiji i Crnoj Gori, a budući da se govori istim jezikom, radna snaga ima komunikacijsku prednost u odnosu na ostale države”, izjavio je Šehić.
Šehić je rekao kako je jedan od krajnjih ciljeva ove inicijative da građani BiH mogu bez straha raditi sezonske poslove i ljeti i zimi u tri ostale zemlje.
Prema neslužbenim podacima, Šehić je izjavio kako 80.000 ljudi iz BiH radi u regiji, s tim da ima velik broj građana sa dvojnim državljanstvom.
Uređenjem odnosa po nordijskom modelu bi se spriječili izgoni radnika i njihova pljačka od strane poslodavaca, uredila njihova prava te riješila dijelom prisutna strukturna nezaposlenost u regiji. (Tuzlanski.ba/Anadolija)
