Poseban problem je taksa Direkcije za civilno vazduhoplovstvo od tri KM po putniku u odlasku, koja je iz Tuzle već otjerala Rayanair.

Nakon što je niskobudžetna aviokompanja Wizz Air najavila da će u septembru zatvoriti svoju bazu u Tuzli, rad i postojanje ovog aerodroma, dovedeni su u pitanje. Iz banjalučkog Aerodroma naglašavaju da je saradnja sa niskobudžetnim kompanijama za sada stabilna, ali niko ne može da garantuje da se i na ovom aerodromu ne može desiti tuzlanski scenario.

Dodatan problem, navode, je taksa Direkcije za civilno vazduhoplovstvo od 3 KM po putniku u odlasku, koja je iz Tuzle već otjerala Rayanair., izvještava RTRS.

U Tuzli kažu da su zbog zahtjeva Wizz Aira pokrenuli velike investicije i da sa 450.000 prevezenih putnika od početka godine ovakav potez ove kompanije u najmanju ruku nije opravdan.

– Mi smo krenuli s proljeća ove godine da gradimo treći gejt, trebalo bi do septembra da bude u funkciji. Radimo i svjetla za centralnu liniju, da se jutarnja kašnjenja kad je magla svedu na minimum. Sve je to u fazi realizacije. Vršimo i vanjsko uređenje, kao što je parking sa 320 mjesta, atrijum sa prostorima za zakupce… Sve je išlo u prilog proširenju saradnje, a ne smanjenja, rekao je Dževad Halilčević, dirketor Aerodroma Tuzla.

Za zatvaranje tuzlanske baze, WizzAir obrazloženje nalazi u optimizaciji tržišta svojih letova u BiH, te je uputio izvinjenje putnicima koji su već kupili karte.

– Izazovno makroekonomsko okruženje i komplikovani vremenski uslovi u regiji, poput čestih magli koje značajno utiču na operativne performanse, nažalost, onemogućili su nam da održavamo veliku mrežu letova sa tuzlanskog Aerodroma i baziramo naše avione tamo, naveo je Roland Tišner, direktor za upravljanje i operativne poslove kompanije Wizz Aira.

Poslovanje u BiH ova kompanija time svodi na ukupno devet linija iz Tuzle, Sarajeva i Banjaluke.

U Banjaluci navode da Aerodrom bilježi stalno povećanje putnika, ali poslovanje se ne usuđuju vezvati samo za jednu kompaniju.

Ugovori sa Wizz Airom i Rayaniarom, niskobudžetnim kompanijama koje bh. putnici najčešeće biraju, i dalje su stabilni, ali bojazan uvijek postoji.

– Radimo na tržištu novih destinacija, novih aviokompanija, tako da pokušavamo da obezbijedimo redovne linije za Istanbul, redovne linije za Atinu, za Mediteran… Italija, Španija i Kipar… to su zemlje za koje smo se opredijelili u smislu destinacija, novih avio-kompanija, novih prevoznika kako bismo imali raznovrsnost u pogledu destinacija i saradnje sa drugim aviokompanijama, istakla je Natalija Trivić, direktorka banjalučkog Aerodroma.

To je, smatraju analitičari, jedini način, u suprotnom, navode, u pitanje se dovodi postojanje ijednog bh. aerodroma, osim sarajevskog.

– To su vam zračne luke koje smo mi naslijedili iz Јugoslavije. I što sad? Hoćemo ih zatvarati? Nećemo ih zatvarati, ali nećemo ni trošiti tolike milione da bi one egzistirale. Ako imate aerodrom koji ima perspektivu, moguć je opstanak, a to je sarajevski, uz naravno Banjaluku koja je pokazala da ima perspektivu, rekao je Alen Šćuric, vazduhoplovni analitičar.

Avio-saobraćaj koji se povećava tek posljednjih godina, dodatno je zakomlikovalo uvođenje takse za svakog putnika u odlasku, koju naplaćuje Direkcija za civilno vazduhoplovstvo. Zbog tri KM po putniku, Rayanair je suspendovao sve letove iz Tuzle i povratak uslovljava njenim ukidnjem.

Nezvanično, banjalučki Aerodrom pokrenuo je inicijativu da se ova taksa, za niskobudžetne kompanije, smanji na 1 KM. Istovremeno, već je podignuta tužba jer BHDCA od Banjaluke nije dobio podatke o broju putnika, pa naknadu nisu ni mogli da naplate.

– Naglašavamo da sve države kako u regionu, tako i EU imaju ovu naknadu, a BHDCA je prilikom utvrđivanja visine naknade u BiH upoređivala visinu naknade sa naknadama koje imaju države u okruženju, te je naknada koja je propisana u BiH najniža, navodi se u saopštenju Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH.

Ističu da lokalne zajednice u mnogim državama, kao određeni vid subvencija, na sebe preuzimaju plaćanje ove naknade. Na to se odlučio i Mostar koji plaća ovu naknadu u ime operatera koji saobraćaju sa tamošnjeg aerodroma.