Tržište rada u BiH proteklih se godina suočava s velikim izazovima. Nakon razdoblja visokih stopa nezaposlenosti došlo je do oporavka ekonomije i smanjenja broja nezaposlenih, koji se događa paralelno s povećanim odlaskom radne snage u inostranstvo.
Razdoblje oporavka krenulo je uzlaznom putanjom, ali prekinula ga je pandemija COVID-19 koja ima značajno negativne posljedice na ekonomiju, uključujući i rast stope nezaposlenosti.
– U domeni pozicija, u prvom valu krize, potražnja je pratila ekonomske posljedice na industrije koje su najviše trpjele. Primijećena je smanjena potražnja za radnicima iz turističko-ugostiteljskog sektora, dok je s druge strane povećana potražnja za radnicima različitih medicinskih profila, kao i radnicima iz domene logistike, kurirske službe. Kod određenih industrija situacija se nije značajno promijenila te, gledajući potražnju, nismo primijetili veliki pad oglasa, primjerice, u poslovima koji se odnose na IT sektor ili BPO sektoru – kazala nam je u razgovoru Adisa Fazlović, marketing-menadžerica, navodeći koliko su se mijenjale potrebe poslodavaca.
Izmijenjen način rada
Uticaj pandemije koronavirusa definitivno je u jednoj mjeri izmijenio potrebe poslodavaca u BiH. Najprije u vidu potražnje izmjene rada, što se najčešće odnosilo na rad izvan ureda, odnosno rad od kuće, jer iza nas je godina u kojoj su firme morale u kriznim razdobljima prebaciti postojeće zaposlenike na ovaj, novi sistem rada, a nakon toga i razmišljati, tokom primanja novih zaposlenika u radni odnos, o već predloženom izmijenjenom sistemu rada koji je specijaliziran za određenu firmu.
Također, veliki broj poslodavaca iz različitih industrija, ali s naglaskom na komercijale/prodaje u protekloj godini, usred nemogućnosti tradicionalnog i uobičajenog načina prodaje, okrenuo se online sistemu prodaje i komunikacije s kupcima, što će vjerovatno ostati i dugoročan trend, kaže nam Fazlović navodeći koja su zanimanja trenutačno najtraženija na tržištu rada.
– Prema našim pokazateljima, najtraženija zanimanja trenutačno su senior/junior programer, call-agenti u centrima za korisničku podršku i prodaju te komercijalist-trgovac, dok je, s druge strane, došlo do pada potražnje za ugostiteljskim radnicima. Uz nekada najtraženije ugostitelje, manje se traže radnici u poljoprivredi, ribarstvu, šumarstvu, ali i oni koji se bave umjetnošću i dizajnom – zaključila je Fazlović.
Kako bi se unaprijedilo tržište rada, odnosno povećala zaposlenost u BiH, Agencija za rad i zapošljavanje provodi anketu o potrebama poslodavaca, a što će rezultirati izvješćem na osnovi kojeg će javne službe za zapošljavanje dizajnirati usluge za poslodavce tokom iduće godine. (vecernji.ba)
