Logika ekonomije ima jednostavan princip: od manjeg posla ka većem. Razvijanje posla. Mali biznis prerasta u srednji, srednji u veliki. Na zapadnom Balkanu ta je logika gotovo sinhronizirano prekinuta, a stanje je gotovo identično u Hrvtaskoj, BiH, Srbiji, CG …

Anti-ekonomska ekonomija – Razvojem ekonomskih kretanja od socijalizma do tranzicije i sadašnjeg stanja, dolazimo do teorije anti-ekonomije, piše Radnički media servis za Zapadni Balkan novinske agencije Atrakcija. Ekonomija na Zapadnom Balkanu postaje sopstvena suprotnost, postaje sopstveni neprijatelj.

Domaći proizvod je neodrživ na Zapadom Balkanu: države su dopustile apsurdni ekstremni tržišni liberalizam, i time kaznile domaće proizvođače te spriječile razvoj domaćih proizvodnih resursa, zapošljavanja i održivosti sistema.

Osim toga, jedina oaza u kojoj je novac siguran i dovoljno ga ima – je budžet. Biti budžetski korisnik postala je povlaštenost. Na taj način ispodprosječni ljudski potencijal je postao elita, a poduzetni su kažnjeni. Cinično je da u npr. u BiH, poslušni činovnici imaju status dobrostojećih i zaštičenih od kriznih trauma. Poduzetni, koji sami pokušavaju kreirati prihode, kažnjeni su razlikom u tretmanu malih firmi i povlaštenih te velikih privatnih kompanija kojima se dopušta rigidno kršenje zakona (uplata doprinosa i sl). Kriminal i daje ostaje samo dio medijskih sadržaja, a tužiteljski je potpuno neefikasno obrađen i kažnjen.

Osnovni simptomi anti-ekonomije:

• tržišni liberalizam na štetu domaćeg proizvoda,
• prekomjerni uvoz roba bez cijenovne zaštite koje postoje i kao domaći proizvodi,
• kretanje cijene roba i ključnih proizvoda ne utiču na kretanje cijena roba široke potrošnje,
• vladavina stranih trgovačkih centara koji diktiraju prodaju stranih proizvoda i domaće proizvode cjenovnom politikom čine nekonkuretnim, te izvlače „svjež“ novac iz BiH za ulaganja u inostranstvu,
• budžetska dogovorna privreda: izvlačenje novca iz budžeta kao najčešća fokusiranost kompanija i političkih strana
• Inspekcijska i poreska politika koja revnosno kažnjava male firme, dok velikim privatnim toleriše milionske nepravilnosti. To je dovelo do uništenja malih porodičnih firmi te spriječilo razvoj malih firmi ka razvoju do srednjih,
• Prešutni savez države zbog ubiranja PDV prihoda sa klasterima koji diktiraju poskupljenja: država ubire brže i više ako roba poskupljuje,

(Novinska agencija Atrakcija)