Predstavnici poslodavaca i sindikata iz BiH i Norveške danas su na okruglom stolu u Sarajevu diskutovali o prilagođavanju kompanja i radnih mjesta digitalizaciji i automatizaciji u drvnoj industriji.
Digitalizacija i automatizacija su, po riječima predsjednika Udruženja poslodavaca FBiH (UPFBiH) Adnana Smailbegovića, nešto što je nužna potreba i naša industrija mora shvatiti da će, što prije provede te procese, biti konkurentnija na tržištu.
– Naše kompanije moramo učiniti konkuretnijim na tržištu kako bismo smanjili cijene proizvoda, a da paralelno podižemo cijene rada. Jednostavno, cijene rada na tržištu BiH se podižu, plate idu prema gore i to je dobro, ali da bismo zadržali konkurentnost moramo kroz digitalizaciju nadomjestiti povećanu produktivnost, da bismo održali konkurentnost u odnosu na regiju – izjavio je Smailbegović.
Svi oni malo ozbiljniji koji razmišljaju i imaju dugoročne strategije, kako je dodao, ući će u ovaj proces bez obzira koliko je on u početku težak i traži dosta energije s obzirom da je to nešto bez čega neće moći opstati.
– Sve to sigurno košta i ovisi od veličine kompanije, te od nivoa digitalizacije, a može iznositi od 20.000 KM do nekoliko miliona KM. To je ozbiljna investicija i nešto u što ćemo morati apsolutno ići – naglasio je Smailbegović.
Okrugli sto o temi “Izazovi digitalizacije: Kako prilagoditi kompanije i radna mjesta digitalizaciji u drvnoj industriji?” organizovao je Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH u saradnji sa UPFBiH i uz podršku partnera iz Norveške.
Predsjednica tog sindikata Lejla Ćatić navela je da se sve više govori o digitalizaciji, automatizaciji i uvođenju nekih novih mašina u ovim sektorima koji će zamijeniti radnu snagu. To svakako, kako je dodala, stvara određene pritiske i bojazan radnika za radna mjesta.
– Danas ćemo razgovarati o tim novim izazovima, da li digitalizacija i automatizacija donose zatvaranje radnih mjesta ili možda prosperitet i povećanje plata. Zasigurno donosi jedan novi pristup, a to je promjena profila radnika, tako da ćemo imati sve više obučenih radnika, ali i potrebu prekvalifikacije i dokvalifikacije radne snage – istakla je Ćatić.
Položaj radnika u BiH, pa i u ovim sektorima je, kako je rekla, težak s obzirom da smo lani imali galopirajuću inflaciju, a povećanje plata koje su dogovorili kroz kolektivno pregovaranje nije dovoljno za život dostojan čovjeka.
– Znamo da je drvna industrija izvozno orjentisana grana, kao i da postoji nedostatak radne snage u šumarstvu i drvnoj indrustriji i upravo radnika koji su neophodni za održavanje procesa proizvodnje – dodala je Ćatić.
Digitalizacija u Norveškoj, kako je rekao predsjednik Udruženja poslodavaca za drvni dizajn i tekstil Norveške Egil Sundet, ide u pozitivnom smjeru, između ostalog i zbog toga što su plate u tom sektoru izuzetno visoke, tako da samom digitalizacijom vrše i automatizaciju proizvodnje.
– Robote moramo uvesti u fabrike i mislim da su radnici u Norveškoj shvatili da bez robota fabrike nemaju budućnosti. To će u svakom slučaju unaprijediti prouduktivnost. Treba reći da u nordijskim zemljama, posebno u Norveškoj, kompletna proizvodnja nije u potpunosti automatizovana. Većina industrija uvodi digitalizaciju u svoju proizvodnju, međutim u drvnoj industriji roboti se uvode na specifičnim poslovnim zadacima, a kompletne fabrike nisu još uvijek automatizovane – rekao je Sundet.
