Nedavno je cijena zlata prešla historijsku granicu od 2.200 američkih dolara, odnosno 2.000 eura po unci, pa su investitori (ulagači) na tržištu plemenitih metala postali veoma optimistični kada je u pitanju kretanje cijene zlata u narednom periodu.

Promjene

Unca je mjera koja se gotovo isključivo koristi pri mjerenju plemenitih metala kao što su zlato, platina, srebro, paladij itd, a porijeklo vuče još iz Rimskog carstva. Unca sadrži 31,103476 grama plemenitog metala.

Očito je da ulagači pažljivo prate ekonomske (statističke) podatke te unaprijed anticipiraju moguće promjene na tržištima. Zato možemo reći da se potražnja i cijena kreću u relativno predvidivim okvirima, što bi trebalo značiti da se radi o sigurnom i stabilnom ulaganju čija cijena u pravilu dugoročno raste.

Ovih dana je američki FED pokazao naznake da nije daleko od odluke o smanjenju kamatne stope, a u tom slučaju cijene zlata bi trebale reagovati mirno jer se tržište prilagodilo postojećim uslovima. Ovaj prelaz historijske granice vrijednosti zlata mnoge je potaknuo na razmišljanje o tome koliko zlato zapravo ima potencijala za rast.

JP Morgan, odnosno odjeljenje za istraživanje robnih tržišta za Bloomberg, u izvještaju kaže da bi ove godine mogli gledati 2.500 američkih dolara po unci, a da sve ne bi ostalo samo na riječima, dodaje kako je zlato njihov instrument broj jedan kada je u pitanju robno tržište.

Od čega to zavisi?

Prije svega, rast cijene zlata zavisi od toga kako će se kretati inflacija, kada će FED i ESB spustiti kamatne stope, ali i o razvoju događaja na mnogim kriznim tačkama u svijetu.

Jerome Powell, predsjednik FED-a, želi biti siguran da inflacija pada prema dva posto kako bi mogao FED spustiti kamatu. Očekivanja su da će do toga doći krajem šestog mjeseca, te da bi se kamata mogla spustiti za 0,75 posto.

No, može se desiti da inflacija ponovo počne rasti, da uspori ekonomija, tada bi zlato ponovo moglo rasti. Pored toga, svijet se i dalje nalazi u stanju povišenih geopolitičkih tenzija sa brojnim žarištima, prije svega s Ukrajinom i Izraelom, ali isto tako očekuje i megaizbornu godinu u kojoj bi moglo doći do velikih promjena vlasti u nizu važnih svjetskih zemalja, a posebno u Sjedinjenim Američkim Državama.

Ovdje treba napomenuti da je zadnjih pet kriznih godina, godina pandemijske krize, krize uzrokovane inflacijom, vlasnicima zlatnih poluga donijelo pozamašnu zaradu od čak 70 posto.

Trend

Obaranje historijskog rekorda kojem svjedočimo, kao i prognoze da će cijena zlata još rasti do kraja godine, trebaju poslužiti kao potvrda kontinuiranog dugoročnog trenda rasta cijena zlata, ali i isplativosti ulaganja, a ne kao signali za kockanje s ciljem brze zarade.

Istina, cijena u kratkom roku može pasti za par postotaka, no zamišljanje da će cijena pasti za deset ili više postotaka nije realno, jer su takvi primjeri vrlo rijetki.

Ulaganje u plemenite metale ne daje mogućnost zarade preko noći, ali kao dugoročna investicija, koja u prosjeku zadnje dvije decenije godišnje raste devet posto, itekako se isplati. (Oslobodjenje.ba)