Vlasnik najvećeg bh. trgovačkog lanca, od 13. novembra preuzeo je francuski Interex, koji u Bosni i Hercegovini posluje od 1999. godine, ali se više nije mogao nositi sa bh. rastućim gigantom, koji ima oko 100 objekata širom zemlje i više od 3.500 zaposlenih.
Preuzimanjem 24 Interexova objekta, broj Bingovih trgovačkih centara sada će se povećati na više od 120, a broj zaposlenih na oko 4.300. Ovako veliki broj radnika u zemlji upošljava još jedino grupacija Prevent.
Preuzimanje Interexa od strane Binga teći će postepeno, a posljednji Interexov objek u Bingovo vlasništvo trebao bi preći najkasnije za pola godine.
Prestižni svjetski biznis magazin Forbes Džambića je proglasio jednim od najbogatijih privrednika u Bosni i Hercegovini za 2014. godinu, i desetim u regionu, čija kompanija bilježi prihode od 448,5 mil. konvertibilnih maraka. Bingo je osnovan 1993. godine u Tuzli, u jeku agresije na Bosnu i Hercegovinu, no od samog početka promovisao je domaće prehrambene proizvode i privredu BiH. Kupci su to prepoznali. Sada, 21 godinu kasnije, Bingo je gigant koji nezaustavljivo raste i potiskuje strane trgovačke lance, koji iz BiH godišnje isisavaju milione KM.
Samo nekoliko dana nakon objave odluke Konkurencijskog vijeća da se Bingu odobrava preuzimanje Interexa, novinari Patrije razgovarali su sa Džambićem. Sretan je i ponosan prije svega, kako kaže, zbog domaće privrede. Njemu lično, možda francuski trgovački brend nije ni trebao, no kupio ga je zbog bh. proizvođača. Strani trgovački lanci koji pokrivaju veći dio Bosne i Hercegovine, kaže on, već godinama guše domaću privredu.
“Tome moramo stati ukraj. Ja ću učiniti sve da domaći proizvođači dobiju najbolja mjesta na našim rafama, jer oni to i zaslužuju. Ali u jačanju bosanskohercegovačke privrede moraju mi pomoći i naši kupci. Kod njih mora proraditi patriotizam. Ne mogu pomoći domaćoj privredi ako kupci budu kupovali uvozne proizvode”, kaže Džambić.
Najveći trgovački lanac u BiH ima i vlastitu proizvodnju jaja, tovnih pilića, tjestenine i drugih prehrambenih proizvoda, tekstila…, no kaže da dalje neće ulagati u proizvodnju, jer bi na taj način mogao naštetiti domaćim privrednicima, a to nikako ne želi.
“Ako bismo mi otvorili industriju mesa, šta bi radili naši Semići iz Visokog, ili drugi proizvođači mesa u BiH. Zbog toga, ostavit ćemo njima da se bave proizvodnjom, a mi ćemo učiniti sve da se ti njihovi proizvodi što bolje prodaju”, kaže Džambić.
(NAP)
