Bosna i Hercegovina će Evropskoj ekonomskoj zajednici uskoro morati plaćati više od pola milijarde KM “kazne” zbog visoke emisije stakleničkih plinova, izvještava Dnevni list.
Evropska energetska zajednica, koju čine sve zemlje EU-a i zapadnog Balkana, planira sve članice uključiti u Sistem trgovanja emisijama ugljičnog dioksida CO2 – Emissions Trading Scheme – ETS).
Potencijalno, BiH bi za deset godina mogla postati članica EU-a, ali i ako ne budemo članica, Brisel zasigurno neće dozvoliti “veliki dimnjak” u srcu Evrope.
Stručnjaci procjenjuju kako bi račun koji bi BiH morala platiti mogao iznositi oko 382 miliona eura godišnje, budući da bi se cijena mogla popeti s pet na čak 30 eura po toni CO2, kolika se očekuje već 2025. godine.
Potencijalne sankcije mogu uključivaati i zabranu izvoza električne energije te zabranu pristupa energetskim resursima članicama Evropske unije.
U BiH se godišnje iz uglja proizvede oko 70 posto električne energije, a 30 posto se proizvede u hidroelektranama.
Uprkos najavama o povećanju cijene za emisije CO2, vlasti u BiH planiraju razvijanje upotrebe uglja, i to za oko 1,95 GW /Blok 7 TE Tuzla, Kakanj 8, Ugljevik III i TE Banovići, dok je TE Stanari u završnoj fazi izgradnje.
Termoelektrane na ugalj trenutno godišnje proizvedu oko 9500 GWh električne energije u BiH i pritom u atmosferu izbace oko 9,5 miliona tona ugljičnog dioksida.
Procjenjuje se kako će, u suštini, cijena izgradnje jedne elektrane na fosilna goriva zajedno s cijenom emisije CO2 za prvih deset godina rada (2020.-2030.), s očekivanom cijenom od 30 eura po toni koju ćemo morati platiti biti veća od četiri milijarde eura.
