“Tvrtko I Kotromanić – Prvi bosanski kralj u savremenom javnom diskursu” naziv je tribine koju su Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Centar za kulturu Tuzla organizirali večeras u Međunarodnoj galeriji portreta u tom gradu povodom 646. godišnjice krunidbe.

O značaju prvog bosanskog kralja za današnju poziciju Bosne i Hercegovine, njenu prošlost i budućnost govorili su prof. dr. Edin Mutapčić, prof. dr. Dženeta Omerdić, dr. sc. Edin Jahić te autor romana hronike “Ljetopis o kralju Tvrtku” Jasmin Imamović.

Edin Mutapčić podvlači da je Tvrtko I Kotromanić jedna od najznačajnijih ličnosti u bosanskohercegovačkoj prošlosti i čovjek koji je sa jedne strane obilježio tu kulminaciju srednjovjkovne bosanske države, ali s druge čovjek koji je prvi povezivao ove južnoslavenske ili bosanskohercegovačko-srpskohrvatske prostore, ostavljajući veliki pečat.

– Vidimo da je u posljednje vrijeme u javnom diskursu prisutno svojatanje Tvrtka, zloupotrebljavanje radi dnevnopolitičkih interesa. Mi ovdje želimo ovom tribinom potcrtati dvije stvari – jedna da se upravo u Tuzli ponajranije javila ideja da se Tvrtku podigne spomenik po zasluzi tadašnjeg gradonačelnika i Grada Tuzle, a druga da pokušamo usmjeriti ta svojatanja Tvrtka i kanalisati u pravcu da ukažemo na ono što jeste stvarno, što jeste historija i što jesu neki dometi historijskih procesa u vremenu u kojem živimo – istaknuo je on.

Dženeta Omerdić smatra da onaj ko se ne sjeća i ne razmišlja o svojoj državnosti taj ne može raditi na jačanju i dodatnom osnaživanju državno-pravnog kapaciteta. Naglašava važnost podsjećati se konstantno na činjenicu da je Bosna i Hercegovina, tada Bosna, uvijek kroz stoljeća bila izložena brojnim problemima i izazovima, a da se uvijek uspijevala s njima uspješno izboriti.

– Zato smatram da je obilježavanje ovog datuma kao što mi to danas radimo od izuzetnog značaja. Ono o čemu ne govorite, ovo što ne njegujete zapravo ne možete ni očuvati – podvukla je Omerdić.

Jasmin Imamović je podsjetio kako je i sam prije 13 godina insistirao na podizanju spomenika prvom bosanskom kralju te da je u međuvremenu spomenik podignut u Visokom i Sarajevu, a isti je čin najavila Banja Luka.

– Međutim mi imamo roman i predstavu, a sada se sprema i opera o Tvrtku. Dakle moramo više poštovati svoje kulturno naslijeđe. Evo koliko je ono važno, sad počinje otimanje za Tvrtka, međutim u historiji je to tako dobro dokumentovano i to u arhivama Vatikana, Dubrovnika, Budima, Beča, Istanbula, kompletna prepiska sa bosanskog dvora – naglasio je Imamović.

Govoreći o Tvrtku I Kotromaniću, Imamović podvlači da se radi o čovjeku koji je otac suverenosti Bosne i Hercegovine. Stoga je, smatra on, važno da imamo i predstave i opere, dokumentarne i igrane filmove o takvoj ličnosti, a posebno je važno da je zastupljen u školskom programu.

– Važno je da djeca više saznaju o Tvrtku jer vidite koliko je on važan za dokazivanje kontinuiteta državnosti i suverenosti Bosne i Hercegovine. Njegujmo naše naslijeđe, to je naše zajedničko vlasništvo. Kao što njegujete svoje vlasništvo tako trebamo njegovati i naše zajedničko vlasništvo. Za Tvrtka I Kotromanića niko nema pravo kazati u kontekstu sadašnjih nacija da je samo njegov, a svi imamo pravo kazati da pripada svima nama zajedno – zaključio je Jasmin Imamović.

Tvrtko I Kotromanić okrunio se za kralja 1377. godine. Tokom vladavine uvelike je proširio teritorij svoje države, tako da je ona obuhvatila i mnoge krajeve koji danas pripadaju Republici Hrvatskoj, kao što su gradovi Split, Trogir i Šibenik te otoci Brač, Hvar i Korčula. Nazivao se kraljem Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske, Primorja i drugo.

Za vrijeme Tvrtkove vladavine ostvarena je politička stabilnost, te značajan kulturni i duhovni napredak, što ga je učinilo najjačim vladarom u istoriji srednjovjekovne Bosne.

Kralj Tvrtko I umro je u dobi od oko 53 godine, 1391. godine u utvrdi Bobovac, a naslijedio ga je polubrat Stjepan Dabiša. (Foto: Blicko Junior | Tuzla)