Claus Gruber, stručnjak za automobilski software u tvrtki Strategy& koja je dio PricewaterhouseCoopers je uvjeren kako će se s automobilima dogoditi isto što i kod razvoja računara tamo negdje u osamdesetima prošlog stoljeća.

Koliko god je bilo nezamislivo da će gigant u računarima IBM ikad zapasti u nevolje, razvoj je pokazao kako sam uređaj uopće nije važannego program koji se na njemu koristi, piše Deutsche Welle.

Ovaj inženjer je saradnik jednog istraživanja ove savjetničke firme koja predviđa da će se isto dogoditi u autoindustriji. Današnji kupci automobila, barem u imućnijim zemljama, novi auto voze oko 7 godina prije nego što kupe novi, a “u budućnosti će se automobil promijeniti svaka tri mjeseca”, uvjeren je Gruber: “Nadogradnjom softwarea će dobiti nove funkcije i naravno sigurnosne osobine, slično kao što danas imamo kod mobitela i kod prijenosnih računara.”

Upravo će to biti najveći izazov u razvoju budućih automobila: troškovi razvoja automobilskih programa će se u sljedećih deset godina udvostručiti, a sustavi za autonomnu vožnju će s 45% biti najveća stavka tih troškova. Automobil budućnosti će biti električan, umrežen i “inteligentan” u mjeri da će vozač/ica još jedva biti potreban/na. Umjesto držanja volana više pozornosti će posvetiti sistemu entertainmenta kojeg će imati automobil. Različite platforme će zahtijevati još više elektronike.

Već i današnji automobili su prepuni čipova koji sve nadziru i upravljaju, od motora i kočnica pa do otvaranja prozora. Taj sistem će u budućnosti biti još važniji i bit će upravljan od jednog središnjeg računara: “Taj kontroler domene je mozak automobila i upravljat će svim funkcijama” objašnjava Gruber. On će, kao i današnji mobiteli, sam provjeravati ima li novih inačica koje će onda instalirati u automobil.

Iako se može razumjeti da jedan informatički inženjer kao što je Gruber upravo tako vidi budućnost automobila, teško je reći da se automobil baš može svesti samo na funkcije koje obavlja. Odluka o kupovini automobila je u pravilu više povezana s bojom presvlaka ili oblikom lima nego s ugrađenim funkcijama, sve te gumbiće koriste tek rijetki vozači. Povrh toga su mnogi alergični na automobilsku elektroniku: to je sustav koji je na samom vrhu ljestvice po kvarovima i popravci su u pravilu prilično skupi.

Ali to je neosporno smjer u kojem će se razvijati automobilska industrija i u razvoju programa proizvođači, već i zbog golemih troškova, neće moći ići svaki svojim putem. Na koncu će, slično kao i kod računara, ostati možda samo par operativnih sistema bio to Microsoft, Apple ili Android i tu će i automobilska industrija morati krenuti u saradnju kako bi razvila doista pouzdane i kvalitetne sisteme, uvjeren je Gruber.

To je i pitanje buduće i to goleme zarade: na limu automobila se još jedva može ostvariti dobit, kod programa za računara je dobit i preko 50% od prodajne cijene. Svojevrsni Microsoft budućih automobila svakako želi postati i Tesla koji je najavio kako je svoje sisteme autonomne vožnje spreman ponuditi i prodati konkurenciji.

A to privlači i investitore: upravo takav razvoj je i doveo do toga da je ovaj američki proizvođač automobila na burzi vrijedan oko 670 milijardi eura, preko tri puta više nego što je vrijednost dionica VW-a, Daimlera i BMW-a – uzeto zajedno. Njemački proizvođači automobila su svjesni kako bi lako mogli postati tek beznačajni čimbenik i već užurbano razvijaju svoje sisteme: BMW još od 2018. u svoja vozila ugrađuje operativni sistem BMW OS 7, vlastitu platformu razvija i Mercedes.

Volkswagen se upustio u saradnju s Microsoftom i također razvija svoj operativni sistem. Claus Gruber pak njemačkim koncernima savjetuje da zaborave na svoje rivalstvo i u tome svakako krenu zajedničkim snagama: “Moramo ujediniti resurse koje imamo i naš talent u digitalizaciji. Moja molba automobilskoj industriji glasi: više saradnje, više hrabrosti za zajedništvo.”

Jer samo zajedno će se uspjeti sustići konkurencija koja već postoji u svijetu kako u SAD-u, tako i na Dalekom istoku. Za usamljene borce je buduća automobilska elektronika preveliki zalogaj. Jer promjene su već počele.

Kad će ti “pametni” automobili posve otjerati “obične” s naših cesta? Informatički stručnjak procjenjuje kako bi se to moglo dogoditi u doglednoj budućnosti. “Obični” vozači će možda reći: u onom trenutku kad više niko ne bude želio imati čak i pola stoljeća stari Porsche 911 ili Mercedes SL u svojoj garaži i kad automobili postanu tek prevozna sredstva, a ne predmet strasti. (Tuzlanski.ba)