Poput biblioteke koja je prepuna knjigama, ljudski mozak prepun je sjećanja. U ovom poređenju bibliotekar ljudskog mozga je hipokampus – dio mozga koji ima najveću odgovornost pri sortiranju novih izdanja kratkoročnog i pohranjivanju kolekcije dugoročnog pamćenja, a različite vrste memorija se pohranjuju u različite dijelove mozga.
Mozak bi trebao biti u stanju da pronađe informacije u djeliću sekunde, ali to nije uvijek moguće. Postoji nekoliko stvari koje svi mogu učiniti da pomognu starom bibliotekaru u mozgu da svoj posao bolje obavlja – pohranjuje i pronalazi knjige u našim privatnim bibliotekama sjećanja.
Koristite se vašim okruženjem
Ova metoda je izuzetno efektivna, a njen ključ je asocijacija objekata koji se u trenutku nalaze oko vas sa informacijama koje želite zapamtiti.
Primjera radi: Ukoliko treba da zapamtite savjet vašeg doktora, okrenite ručni sat naopako u trenutku kada vam on to govori. Vaš mozak će zapamtiti ovu radnju koja će služiti kao okidač kada sljedeći put pogledate na sat. Ili recimo, ako trebate sjetiti da podignete odijelo iz hemijske čistionice, okačite praznu vješalicu na vidno mjesto.
Metoda je primjenjiva u svim situacijama. Nije bitno čega treba da se sjetite, bitno je samo da asocirate radnju ili predmet u trenutku kada prvi put primate informaciju.
Metoda rasparčavanja
Dešava li vam se da redovno zaboravljate svoj PIN ili broj telefona? U ovoj situaciji, metoda rasparčavanja bi mogla poslužiti kao idealno rješenja. Svoj broj možete zapamtit mnogo lakše ako ga memorišete kao tri dvocifrena broja, umjesto dva trocifrena. Tako se velika količina informacija rastavlja u više manjih komada, pa ih je lakše zapamtiti.
Prepustite se mašti i podjelite velike komade informacija na manje, uz igru pričanja price. Recimo: Šestocifreni broj telefona 123-456 prvo rasparčajte, a nakon što ste dobili brojeve 12, 34 i 56, kreirajte svoju priču tipa: 12 patuljaka, koji žive u šumskoj ulici, ulaz broj 34, svaki dan su morali preći 56 kilometara puta do rudnika slatkiša u kojem su radili…
Metoda rasparčavanja nije ograničena samo na brojeve i korisna za pamćenje mnogo kopleksnijih informacija, a rezultati mogu biti fascinantni.
Vizualizacija i asocijacija
Često vam se dešava da zaboravite gdje ste ostavili ključeve, naočale… U stalnoj ste potrazi za ovim ili sličnim predmetima, svjesni ste da to često radite, ali kako si pomoći? Evo jednog primjera: Kada spustite ključeve na stol, zamislite ih kako jedu svu hranu na stolu. Kasnije, kada se budete pitali gdje su ključevi, vaš mozak će automatski pronaći tu neobičnu sliku u svojoj bazi, a vi ćete se odmah sjetit gdje su ključevi.
Ovo vam sve može zvučati bizarno, ali to je provjerena tehnika poznata već godinama. Vrhunski pokeraši je koriste kako bi zapamtili sve karte u deku. Izvadite samo jednu kartu iz špila, i pokažite ostatak vrhunskom pokerašu ili iluzionisti – i oni će vam odmah reći koja karta nedostaje.
Slika vrijedi vise od hiljadu riječi, dakle pretvaranje gomila riječi u slike vam uveliko može pomoći i pri pamćenju.
Kretanje je veoma važno
Ukoliko ste prilikom pause na poslu jednostavno otišli na kratku šetnju, sigurno vam je poznato koliko pozitivan učinak to može imati. Tjelesne vježbe ne utiču samo na tijelo – već i na mozak.
Također, gojaznost je faktor rizika za mnoge bolesti i stanja koja na kraju ostave pustoš na mozgu, uključujući i Alzheimerovu bolest. Krvne žile sve teže i teže obavljaju svoj zadatak što eventualno vodi do srčanog i moždanog udara. Mozak zavisi od energije koju prima iz kisika i hranjivih tvari iz krvi, a kada te hranjive tvari ne dolaze, sposobnost mozga da radi postaje ozbiljno ugrožena.
Dakle, da bi omogućili krvi da se slobodno kreće do mozga, ustanite iz svoje fotelje i malo se protegnite ili prošetajte. Uzet će vam nekoliko minuta vremena, a pomoći mozgu u obavljanju svog posla.
Pokušajte se riješiti stresa i depresije, po svaku cijenu!
Sve ono što izaziva veliki stres u životu, uključujući i tjeskobe ili ljutnje, na kraju će izjesti dijelove mozga koji su odgovorni za pamćenje. Najgori oblik stresa je upravo depresija. Često je pogrešno protumačena kao memorijski problem, jer je jedan od glavnih simptoma nesposobnost koncentracije. Ukoliko imate poteškoće sa koncentracijom, a pri tom se osjećate kao da stalno zaboravljate stvari, problem je što niste bili dovoljno skoncentrisani u trenutku kada ste ih pamtili.
Depresija uzrokuje povećanje nivoa kortizola u krvotoku, što podiže količinu kortizola u mozgu, pogotovo u hipokampusu – dijelu koji igra veliku ulogu u pamćenju. Jedno istraživanje je pokazalo da su depresivni ljudi, čak i ako su bili depresivni samo jednu godinu, pretrpili 12-15 posto gubitka u hipokampusu. Budući da je hipokampus centar za kratkoročno pamćenje, duža depresija uništava sposobnost mozga da zapamti nešto novo.
Sretne uspomene neće biti zauvijek izgubljene za nekoga ko se bori sa depresijom. Novi lijekovi pokazuju veliki napredak u procesu regeneracije stanica u hipokampusu.
