Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača ocijenio je 2016. kao godinu u kojoj je to ministarstvo, u segmentu svog djelovanja, načinilo značajan iskorak u reformi radnog i socijalnog zakonodavstva.

Pripremljen je novi zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju i čeka se njegovo razmatranje i usvajanje na Domu naroda, a ministar Drljača za Fenu kaže da će se novim zakonom stabilizirati penzijski sistem,  Fond PIO, a osigurat će se veća transparentnost u trošenju javnih sredstava i stabilizirati isplata penzija.

“Ako postojeći sistem ne bude reformiran, ukoliko se nastave negativni ekonomski i demografski trendovi i   isplata penzija prema sistemu „koeficijenata“ (tj. isplati onoliko koliko imaš), neizbježno će biti dovedena u pitanje visina penzija”, naglasio je.

Upitan za novine u zakonu ističe uvođenje bodovnog sistema obračuna penzija, a zadržana su postojeća prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja (starosna, invalidska i porodična penzija, prava osiguranika s promijenjenom radnom sposobnošću i pravo po osnovu fizičke onesposobljenosti), te je uvedeno novo pravo na posmrtninu – jednokratno pravo, prenosi Fena.

“Nije došlo do povećanja potrebnog broja godina života niti penzijskog staža, čak je uvedena mogućnost ostvarivanja prava sa 65 godina života i 15 godina staža osiguranja, a zadržana je i prijevremena penzija i za žene i muškarce”, naveo je ministar Drljača.

Novi zakon predviđa i mehanizam zaštite najugroženijih kategorija kroz tzv. najnižu penziju i to u dosadašnjem iznosu (326 KM). Najniža penzija pripadala bi svima koji ispunjavanju uvjete za penziju, a usklađivala bi se s troškovima života kao i sve ostale penzije.

“Prvi put će poseban staž (učešće u odbrani) imati pozitivnog utjecaja na iznos penzije, što dosad nije bio slučaj. Proširenje obuhvata –  član privrednog društva ili druge organizacije, član organa upravljanja ili organa nadzora, lice koje obavlja poslove na osnovu ugovora o djelu, autorskog ili drugog ugovora i koje za izvršeni posao ostvaruje ugovorenu naknadu ima pravo da se isplaćena naknada za koju je plaćen doprinos preračuna u staž osiguranja”, naglasio je.

Obračun penzije bodovnom formulom bazira se na stažu osiguranja i uplaćenim doprinosima. Za svaku godinu staža s plaćenim doprinosom osiguranik stiče bodove proporcionalno uplaćenom doprinosu – 1 bod ako je plaća bila ista kao i prosječna plaća u Federaciji BiH (2 boda ako je bila dvostruko veća od prosječne, 0.5 boda ako je bila pola prosječne itd.).

U trenutku odlaska u penziju, osiguraniku se iznos penzije utvrđuje na način da se ukupan broj bodova ostvarenih u radnom vijeku množi s vrijednosti  boda.

Zakon je odredio da se startna (prva) vrijednost boda izračunava na način da prve penzije po bodovnom sistemu značajno ne odstupaju od zadnjih penzija utvrđenih po starom sistemu, uz napomenu da se moralo voditi računa i o drugim objektivnim okolnostima.

“Na osnovu podataka Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje utvrđena je ravnotežna vrijednost boda od 13.6 KM, tako da primjena jedinstvene vrijednosti boda rezultira vrlo sličnim iznosima penzije za osobe koje su imale podjednake plaće i duljine staža prije i poslije 1999. godine, što dosad nije bio slučaj”, pojasnio je.

Ministar Drljača kaže da u segmentu invalidske penzije nije bilo većih izmjena, a kad je u pitanju porodična penzija, predloženim rješenjima generalno su pooštreni uvjeti za stjecanje tog prava (isplata penzija uvjetovana navršavanjem određenog broja godina), uz određene izuzetke primjerene socioekonomskoj situaciji uz uvažavanje u praksi uočenih specifičnih situacija u kojima su udovice/udovci trajno gubili pravo na penziju, o čemu se posebno vodilo računa u slučaju udovica poginulih boraca.

“Radi se o zakonu koji je od ključne važnosti za Federaciju BiH, u smislu osiguranja finansijske stabilnosti penzijskog sistema, koji će u svakom slučaju poboljšati sistem penzijskog i invalidskog osiguranja a uz ostale mjere iz nadležnosti drugih ministarstva odnosno institucija (snažnije zapošljavanje, bolja naplata doprinosa, suzbijanje rada na crno) obezbjediti njegovu dugoročnu finansijsku stabilnost”, naglašava.

Po riječima ministra Drljače reforma radnog zakonodavstva došla je u prvi plan usvajanjem Reformske agende, prema kojoj tržište rada predstavlja jednu od prioritetnih oblasti.

Pokazalo se, podsjeća, da raniji zakon o radu nije više odražavao društvene i ekonomske odnose u FBiH te ga je bilo potrebno osuvremeniti, uskladiti sa suvremenim principima tržišta rada, kao i usuglasiti s međunarodnim dokumentima koje je BiH ratificirala.

“Novim Zakonom o radu propisani su i novi instituti što se posebno odnosi na reprezentativnost socijalnih partnera, te stvoren potreban pravni okvir za odvijanje procesa kolektivnog pregovaranja i unapređivanja procesa dobrovoljnosti u kolektivnom pregovaranju”, naglašava. (Tuzlanski.ba)