Već krajem vijeka, ova vrsta bi mogla biti ugrožena zbog emisije štetnih gasova koja uzrokuje izgladnjivanje i gubitak mladunaca, navodi se u saopštenju ove organizacije.
Kako je istaknuto u najnovije objavljenom izvještaju Svjetskog fonda za prirodu, klimatske promjene prijete već kritično ugroženim ledenim ekosistemima Sjevernog ledenog okeana predstavljajući velik rizik za značajno opadanje populacije polarnih medvjeda do kraja ovog vijeka. Po projekcijama dosadašnje prakse, polarni medvjedi bi se mogli suočiti sa izgladnjivanjem i problemima stvaranja potomstva duž cijelog kanadsko-arktičkog arhipelaga. Četvrtina polarnih medvjeda na svijetu živi na arhipelagu, gde je morski led prisutan tokom cijele godine. No, kako navodi dokument ‘Projekcija morskog ledenog staništa polarnog medvjeda u kanadsko arktičkom arhipelagu’, objavljen danas u naučnom časopisu PLOS ONE uz podršku Svjetskog fonda za prirodu, čak bi se i ovdje moglo desiti da se led istopi u narednim decenijama čime bi populacije medvjeda bile dovedene u pitanje.
Klimatske promjene primarna su prijetnja polarnim medvjedima upravo zbog topljenja leda koji je njihovo glavno stanište. S manje ledenih površina, medvjedima se takođe smanjuje i pristup plijenu, tj. hrani. Studija je pokazala da do 2070. godine, više od 80 odsto leda na arhipelagu bi se moglo razbiti u julu, prisiljavajući trudne mečke da se ranije povuku na kopno. No, iako je tanki led bolje stanište za foke (glavni plijen medvjeda), takav led ne traje dovoljno dugo da bi polarni medvjedi zadovoljili svoje potrebe za hranom.
Ovaj scenario se može izbjeći ako svijet reaguje sada i pokuša da smanji emisije gasova koji proizvode efekat staklene bašte.
“Svjetski fond za prirodu poziva vlade da što prije djeluju kako bi se osiguralo postizanje novog globalnog sporazuma u Parizu sljedeće godine. Taj sporazum mora obezbjediti da svijet pokrene globalnu akciju kako bi se globalna emisija gasova koji prouzrokuju efekat staklene bašte smanjila na nivou jedne decenije”, izjavila je Samanta Smit, direktorka Fondove inicijative za globalnu klimu i energiju.
(nationalgeographic.rs)
