Sjeverni pol, područje najviše pogođeno globalnim klimatskim promjenama zbog svog geografskog položaja, pomorskih aktivnosti, trgovačkih puteva, prekomjernog ribolova, rudarstva, istraživanja nafte i plina, zagađivača koje je uzrokovao čovjek, plastike u vodama, uslijed zagrijavanja nastavlja da se topi.
Polarni medvjedi, koji se nalaze u statusu “ranjivih” na crvenoj listi ugroženih vrsta životinja Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), inače najveći kopneni mesožderi na svijetu, izgubiće svoja staništa i suočiti se s izumiranjem ukoliko se otapanje u Arktičkom pojasu nastavi sadašnjom dinamikom.
Studije pokazuju da, ukoliko se emisije ugljika ne smanje, populacija polarnih medvjeda će potpuno nestati u mnogim područjima do kraja ovog stoljeća.
Tokom 3. Nacionalne arktičke naučnoistraživačke ekspedicije, koja je održana pod pokroviteljstvom Predsjedništva Turske, pod nadležnošću Ministarstva industrije i tehnologije, a uz koordinaciju polarnog istraživačkog instituta TUBİTAK MAM, turski naučnici su sačinili izvještaje posmatranjem staništa polarnih.
Kako su naveli, studije posmatranja uživo u polarnim regijama su od velikog značaja jer predstavljaju preliminarnu pripremu za opsežna istraživanja koja će se provoditi u budućim ekspedicijama.
U naučnoistraživačkim ekspedicijama posmatraju se i fizički parametri ekosistema te se provode istraživanja klimatskih projekcija za budućnost i prilagođavanja ekosistema promjenama u regionu. U narednim godinama cilj je pratiti ove parametre i publikacijama doprinijeti međunarodnoj literaturi.
Glavni razlog smanjenja staništa polarnih medvjeda otapanje morskog leda zbog globalnih klimatskih promjena. Poznato je da je Sjeverni pol, koji je također dom mnogih polarnih stvorenja, domovina polarnog medvjeda, najvećeg kopnenog mesoždera na svijetu.
Govoreći za Agenciju Anadolu (AA) o životu u polarnim regijama, koordinatorica treće nacionalne arktičke naučnoistraživačke ekspedicije prof. dr. Burcu Ozsoy je podsjetila na ozbiljne razlike između arktičkog i antarktičkog regiona.
Ozsoy je istakla da se polarne tačke ne razlikuju samo kao okean i kontinent.
“Arktik je okean, Antarktik je kontinent, ali to nije jedina razlika između dva polarna regiona. Istovremeno , postoje ozbiljne razlike između stvorenja koja žive na Arktiku i stvorenja koja žive na Antarktiku. Pogotovo kada gledamo na jug, vidimo pingvine kao dominantnu vrstu, a kada pogledamo na sjever, vidimo prisustvo polarnih medvjeda”, pojasnila je Ozsoy.
Kako je kazala “ovdje se vodi bitka za život za stvorenja koja žive u moru i okeanu, kao i za polarne medvjede koji preživljavaju na morskom ledu. Vidimo da su polarni medvjedi koji sve svoje strategije preživljavanja kroz lov prave na morskom ledu, takođe veoma ozbiljno pogođeni smanjenjem morskog leda. To su posljedice klimatskih promjena. Nisu pogođeni samo polarni medvjedi, već su, naravno, pogođeni i drugi morski i kopneni ekosistemi”.
