Srijeda, 20. Januara 2021.
Tuzlanski.ba logo

Patuljci u životinjskom svijetu: Upoznajte najmanje žirafe na svijetu, narastu tek do tri metra

Preuzmite sliku

Žirafe u prosjeku dosegnu visinu od 5 do 5,5 metara, no naučnici su pronašli dvije upola manje podvrste: Nubijsku i Angolsku žirafu, koje su nakon 5 godina dosegle visinu od 2,5 do 3 metra.

Žirafe u prosjeku dosegnu visinu od 5 do 5,5 metara, no naučnici su pronašli i barem dvije podvrste koje su upola manje. Naime, naučnici za zaštitu okoliša otkrili su već Nubijsku žirafu u Ugandi, koja je visoka oko tri metra, kao i Angolsku žirafu, koja ima oko 2,5 metra visine, prenosi 24sata.hr.

Ova otkrića zbunila su naučnike i jedino što su mogli zaključiti jest da je riječ o – žirafama patuljcima. Poremećaj je poznat i među ljudima, a među životinjama se najčešće vidi kod onih u zatočeništvu. Uzrok je koštana displazija, stanje koje  rezultira abnormalnostima u razvoju kostiju, zbog čega se razvija kraća i neproporcionalna anatomija.

Do sada se taj poremećaj rijetko pronalazio među divljim životinjama, a prvi slučajevi zabilježeni su upravo među žirafama.

Nubijska žirafa, nazvana Gimil, prvi je put primijećena 2015. godine u ugandskom nacionalnom parku Murchison Falls. Istraživači su primijetili da je mužjak, u to vrijeme mladunče, imao nesrazmjerne dimenzije udova u odnosu na trup i vrat. Pratili su ga i mjerili tokom sljedećih nekoliko godina, a posljednji put  u srpnju 2020. godine, kad su napravljene posljednje slike i mjerenja.

Na sličan način pratili su i Angolsku žirafu, nadimka Nigel, koja živi na privatnoj farmi u središnjoj Namibiji. Potom su uporedili slike i mjere obiju vrsta žirafa sada kad su postale zrele životinje s ostalim žirafama.

– Korištenjem tehnika digitalne fotogrametrije izvršili smo komparativne morfometrijske analize, kako bismo opisali sindrome slične skeletaldisplaziji kod dviju divljih žirafa iz različitih svojti te pokazali da dimenzije kostiju ove displastične žirafe nisu u skladu s mjerenjima populacije žirafe u sličnim dobnim razredima – pišu istraživači u studiji objavljenoj u časopisu BMC Research Notes.

  • Tim je otkrio da su manje žirafe imale kraće noge od svojih kolega, tačnije kraći radijus i metakarpalne kosti. Također, imale su skraćene prednje udove u različitim stepenima te različitu dužinu vrata. Utvrđeno je da koštane displazije smanjuju stopu preživljavanja među životinjama u zatočeništvu, no tim je zaključio da kod ovih žirafa to ne bi trebao biti slučaj, piše Daily Mail. (Tuzlanski.ba)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje