Legionarska bolest, poznata i kao legioneloza, ozbiljna je infekcija uzrokovana bakterijom Legionella spp., pri čemu Legionella pneumophila uzrokuje čak 90% svih infekcija. Najčešće se manifestira kao atipična upala pluća.
Osim legionarske bolesti, bakterije legionele mogu uzrokovati i blažu bolest poznatu kao pontijačka groznica, koja se očituje simptomima sličnim gripi, poput groznice, slabosti, glavobolje i bolova u mišićima. Smrtni slučajevi kod pontijačke groznice nisu zabilježeni.
Vezano | Zagreb: Na Rebru preminulo dvoje zaraženih legionelom
Naziv “legionarska bolest” potiče iz 1976. godine, kada je bakterija otkrivena nakon velike epidemije među američkim legionarima tokom njihove konvencije u hotelu u Philadelphiji, SAD.
Legionele se prirodno nalaze u raznim vodenim tijelima poput rijeka, jezera i blata. Međutim, opasnost nastaje kada uđu u vodene sisteme koje je izgradio čovjek, kao što su rashladni tornjevi, veliki vodoopskrbni sistemi tople vode, ovlaživači i dekorativne fontane. Razmnožavaju se u toploj, stajaćoj vodi na temperaturama između 20 i 50 °C, a optimalne temperature za njihov rast su između 35 i 46 °C.
Prenose se udisanjem aerosola koji sadrži bakterije, što se najčešće događa tokom tuširanja, u bazenima s pjenom ili širenjem aerosola iz rashladnih tornjeva. Legionele se ne prenose sa čovjeka na čovjeka, niti putem kućnih klimatizacijskih sistema. Rizik zaraze iz prirodnih voda je izuzetno mali.
Rizični faktori za obolijevanje uključuju pušenje, stariju dob (posebno muškarci stariji od 50 godina), hronične plućne bolesti, transplantaciju organa, uzimanje kortikosteroida, oslabljen imunološki sistem i prekomjernu konzumaciju alkohola.
Simptomi legionarske bolesti uključuju visoku temperaturu, suhi kašalj, proljev, mučninu, povraćanje, glavobolju, bolove u mišićima i prsima te zaduha, a inkubacija traje od 2 do 10 dana. Većina osoba otporna je na bakteriju, te se smatra da će na 100 osoba izloženih legionelama oboljeti manje od 5.
Dijagnostika uključuje uzgoj bakterije iz iskašljaja pacijenta na specijalnom hranilištu te urinarnim testom na prisutnost antigena legionela. Liječi se antibioticima, a uprkos liječenju, smrtnost iznosi 5-10%. Rano otkrivanje bolesti i pravovremeno liječenje ključno je za smanjenje smrtnosti.
Kontrola legionela uključuje održavanje temperature tople vode iznad 50 °C, a hladne ispod 20 °C, redovno čišćenje rozeta tuševa i mrežica na slavinama, te sprječavanje stagnacije vode. Veliki sistemi trebaju se pasterizirati ili hiperklorirati.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdaje preporuke za smanjenje rizika od legionarske bolesti za hotele, kampove, marine, rashladne tornjeve, ovlaživače zraka i bazene u ugostiteljskim objektima. U Hrvatskoj se godišnje zabilježi 40-ak slučajeva legionarske bolesti, dok se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registruje nekoliko slučajeva godišnje.
