Ako ste nakon šetnje u prirodi ili boravka u gradskom parku na sebi uočili krpelja, ne paničarite. U područjima koja su prirodna žarišta bolesti koje prenose krpelji nisu svi zaraženi i zato je rizik zaraze tokom uboda od jednoga krpelja vrlo mali, kaže Mirjana Lana Kosanović Ličina, dr. med., spec. epidemiolog i voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti Nastavnogkrpelj zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, piše 24sata.hr.
– Važno je znati da su neki krpelji prijenosnici zaraznih bolesti, a njihovim se ugrizom najčešće prenosi krpeljni meningoencefalitis (KME). Zato, ako vas ubode, važno je paziti na simptome koji su nalik na one koji se pojavljuju kod gripe poput umora, visoke temperature, glavobolje, mučnine, povraćanja te bolova u mišićima. Traju do osam dana, a mogu završiti i upalom moždanih ovojnica (meningitisom). Zaraza se može spriječiti cijepljenjem prije proljetne sezone krpelja, a nikako se ne smije cijepiti nakon ugriza – objašnjava dr. Kosanović Ličina.
Iako se krpelji susreću u gradskim parkovima i vrtovima, opasnost od zaraze bitno se povećava boravkom u prirodi pa bi se osobito trebali cijepiti šumari, šumski radnici, vojnici, kao i oni koji često borave na otvorenom i u području žarišta – izletnici, kamperi, planinari, lovci i turisti.
Osobito oprezan treba biti u proljeće i rano ljeto, kada su najaktivniji. Tada su skriveni u travi te na granama grmlja i drveća gdje čekaju prolazak čovjeka ili životinje za čije će se dlačice ili krzno uhvatiti. No treba mu nekoliko sati hoda po tijelu da pronađe pogodno mjesto u koje će zabiti rilo i nahraniti se krvlju. Iako probadanje kože traje desetak minuta, ne osjeća se zbog tvari u slini koje, među ostalim, ima djelovanje poput anestetika.
– Zato je važno dobro pregledati svaki dio tijela nakon povratka s izleta, rekreacije ili rada u vrtu ne biste li ga na vrijeme otkrili. Pokušate li ga izvaditi, ne dirajte ga golim rukama. Čupajte ga pincetom, ne noktima, a kad ga obuhvatite, lagano vucite prema gore. Nikako ga nemojte okretati. Ako glavica ostane zarivena u kožu, izvadite je sterilnom pincetom. Nemojte ih ‘gušiti’ alkoholom ili paliti šibicom jer će iznenadna smrt prouzročiti puštanje sadržaja trbušne šupljine, a tako se lako prenosi zaraza – ističe dr. Kosanović Ličina.
Top 5 savjeta
1. Samopregled
Ako se već niste zaštitili cijepljenjem ili nanošenjem repelenata, nakon boravka u prirodi posebno pregledajte rubno područje vlasišta (iza uha, potiljak, vrat), prepone, pazuhe i pupak.
2. Pinceta pomaže
Običnom pincetom za čupanje dlačica obuhvatite krpelja uz kožu i laganim povlačenjem ga izvucite pazeći da ne oštetite tijelo. Kako biste to učinili što preciznije, možete koristiti i povećalo.
3. Lagani pokreti
Pažljivo i vrlo polagano ga čupajte prema van jer će mu trganjem i okretanjem ostati glava zarinuta u kožu, pa može doći do zaraze. Izvadite je iglicom ili potražite pomoć liječnika.
4. Ne ‘gušite’ ga
Krpelja nemojte premazivati alkoholom, uljem ili mašću ili paliti. Njegova nagla smrt uzrokovat će da isprazni sadržaj trbušne šupljine i tako lako prenese zarazu (ako je zaražen).
5. Informirajte se o simptomima
Krpelja ne dirajte golim rukama. Nakon što ga uklonite, mjesto uboda premažite antiseptikom. Pratite stanje tijela i moguće simptome zaraze nakon uboda. (Tuzlanski.ba)
