Najviši standard higijene treba se održavati u toku pipreme hrane, iznošenja smeća, upotrebe toaleta, igranja s kućnim ljubimcima, brige o bolesnim ukućanima te kada kašljete i kišete.

Čišćenje je vjerovatno najzamorniji posao svake osobe koja si ne može priuštiti kućnu pomoćnicu. Vrlo vjerovatno detaljno čišćenje cijele kuće radite svega nekoliko puta godišnje, a sve ono između svodi se na čišćenje i pospremanje onoga očitog i vidljivog, piše The Sun.

Istraživanje je pokazalo da ljudi razumiju važnost higijene, ali ne znaju procijeniti vrijeme i situacije u kojima je ona najnužnija.

Posebno zabrinjava podatak da gotovo četvrtina smatra kako higijena u životnom prostoru nije posebno važna te da djeca trebaju biti izložena bakterijama i prljavštini kako bi ojačala imunitet.

Zato su stručnjaci osmislili novi pristup čišćenju, koji nazivaju ciljanom higijenom. Naveli su ključna područja i situacije kojima trebamo posvetiti najviše pažnje prilikom čišćenja.

Najviši standard higijene treba se održavati u toku pipreme hrane, iznošenja smeća, upotrebe toaleta, igranja s kućnim ljubimcima, brige o bolesnim ukućanima te kada kašljete i kišete.

Situacije u kojima se najlakše šire bakterije:

1. kuhanje i obrada sirove hrane

2. jedenje prstima

3. upotreba WC-a

4. kašljanje, kihanje i ispuhivanje nosa

5. razvrstavanje prljavog veša i ostalih kućanskih materijala

6. briga o životinjama

7. iznošenje smeća

8. briga o bolesnim ukućanima koji šire zarazne mikrobe u okoliš povraćanjem ili proljevom, diranjem hrane i svih površina u kućanstvu. (Vecernji.ba)