Uobičajeno stanje krvi povezano s povećanim rizikom od nekoliko bolesti neočekivano smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti, piše Sciencealert.com

Osobe s klonalnom hematopoezom neodređenog potencijala (CHIP) imaju 10 puta veću vjerovatnost da će razviti rak krvi i dvostruko veću vjerovatnost da će završiti s bolestima srca i jetre. Dakle, kada su stanični biolog Hind Bouzid i njegovi kolege sa Univerziteta Stanford krenuli vidjeti kako ovo stanje utječe na Alzheimerovu bolest, ovo nije bio ishod koji su očekivali, prenosi Tuzlanski.ba

“Bili smo iznenađeni kada smo otkrili da je CHIP zapravo povezan sa znatno manjim rizikom od Alzheimerove bolesti”, kaže patolog Siddhartha Jaiswal sa Stanforda.

CHIP je često proces vezan uz starenje. Nastaje kada matična krvna stanica ( matična stanica ) koja živi u našoj koštanoj srži završi s mutacijom koja joj omogućuje stvaranje mutiranih krvnih stanica jačih od svojih vršnjaka. CHIP se može formirati kod inače zdravih ljudi i nema vidljivih simptoma, ali pogoršava druga stanja.

Budući da ove krvne stanice mogu nadmašiti druge, ovaj genetski jedinstven soj klona može zamijeniti gotovo 100 posto krvi osobe tokom vremena.

Analizirajući DNK krvnih stanica 1362 osobe s Alzheimerovom bolešću i 4368 osoba bez Alzheimerove bolesti, Bouzid i tim otkrili su 30-50 posto manji rizik od Alzheimerove bolesti kod osoba s mutacijom krvi. To je sličan stupanj zaštite kao genetska varijanta za koju se zna da smanjuje Alzheimerovu bolest, objašnjava Jaiswal .

Također sugerira da mutacija utječe na druga tkiva osim crvenih krvnih stanica. Istraživači su pobliže proučili vođeni prošlim istraživanjima koja su prethodno otkrila vezu s drugim stanicama dobivenim iz koštane srži (zajednički poznatih kao mijeloidno tkivo ).

Zahvaljujući 12 donora, osam koji su živjeli s CHIP-om i četiri bez njega, tim je identificirao mijeloidne stanice koje nose CHIP u tkivu mozga. Sedam od osam nositelja CHIP-a imalo je porast imunoloških stanica.

Obično su bijele krvne stanice koje gutaju strane napadače u mozgu mikroglija, koja se proizvodi unutar vezivnog tkiva mozga. Ali te stanice koje potječu iz koštane srži nekako su se ušuljale u mozak i preuzele ulogu mikroglije u imunološkom sistemu.

“Ovo sugerira da stanice migriraju iz krvi u mozak”, kaže Jaiswa. “To je izvanredno otkriće.”

“Jedna hipoteza je da mutacije koje promiču prednost rasta u matičnim stanicama krvi također promiču širenje i aktivnost mikroglije, jačajući sposobnost mikroglije da se bori protiv stanja koja dovode do bolesti mozga”, nastavlja Jaiswa .

Disfunkcija imunološkog sistema mozga vjerovatno igra ulogu u Alzheimerovoj bolesti . Dakle, ako varalice koje potječu iz koštane srži doista ulaze u mozak u nositeljima CHIP-a, mogle bi nadmašiti neispravnu mikrogliju dobivenu iz mozga kod pacijenata s Alzheimerovom bolešću i preuzeti uloge koje mikroglija sada zanemaruje.

Čudno, tim nije pronašao dosljedne epigenetske promjene koje bi objasnile ove učinke kada su pokušali istražiti. To bi moglo biti zbog male veličine uzorka ili da je potreban neki drugi čimbenik da ih pokrene, što je viđeno u drugim bolesnim stanjima, objašnjavaju.

Tako da još ne mogu izravno pričvrstiti zaštitu na lažnu mikrogliju.

Iako ima još mnogo toga za razjasniti, višestruki dokazi koje su Bouzid i njegovi kolege pružili upućuju na to da stanice dobivene iz srži s CHIP mutacijama pružaju određenu zaštitu od Alzheimerove bolesti.