Srijeda, 23. Septembra 2020.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Danas je Svjetski dan pčela: Koliko smo zaista svjesni njihovog značaja?

Ujedinjene nacije (UN) ove godine su za temu Svjetskog dana pčela – 20. maj, odabrale slogan “Spasite pčele”, što dovoljno naglašava ozbiljnost situacije i nužnost zaštite pčela, drugih oprašivača i njihovih staništa. Medonosna pčela (latinski Apis mellifera) najvažniji je oprašivač među insektima. Pčele doprinose složenim, međusobno povezanim ekosistemima koji omogućavaju suživot raznovrsnom broju različitih vrsta.

Za pčele se nerijetko kaže da su jedan od nosivih stubova života na Zemlji. Ovi fascinantni insekti, koji planet nastanjuju oko 110 miliona godina, su mala – velika čuda prirode čijem se načinu života i inteligenciji moramo diviti. Shvaćajući značaj i ulogu pčele u prirodi, brojni drevni narodi su je smatrali svetom, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Po čemu su pčele posebne?

Na svijetu postoji skoro 20.000 različitih vrsta pčela. Pčele naučnike oduševljavaju brojnim nevjerovatnim sposobnostima poput memorije, osjećaja za vrijeme i prostor, mogućnosti lokaliziranja tačnog odredišta cvijeta, ali i razlikovanja više od 130 mirisa s 98-postotnom tačnošću. Jednako je čudesan i njihov „društveni“ život, jer žive u zajednicama koje predstavljaju najviši nivo organizacije „životinjske društvenosti“, uspostavljen davno prije socijalnih mreža savremenog Homo sapiensa. Unutar DNK pčele, naučnici su otkrili iznenađujuće sličnosti i veze pčela sa sisarima i čovjekom.

O posebnosti pčela govori i istraživanje koje su sproveli Centar za pčelarsko preduzetništvo Univerziteta Major i Pčelarska korporacija Čilea, koje je pokazalo da su pčele jedina stvorenja na svijetu koja ne nose bilo kakve patogene, bilo da je riječ o gljivicama, virusima ili bakterijama.

Pčele su, s obzirom na njihovu izuzetnu osjetljivost, najbolji pokazatelj zagađenja i okolišnih uvjeta. Biljke i pčele su prirodno povezane neraskidivom vezom, koja im osigurava međusobni opstanak. Ovaj socijalni insekt ima važnu ulogu u očuvanju i poboljšanju biodiverziteta, a svojim oprašivanjem biljaka doprinosi funkcionisanju lanca ishrane.

– Pčele i ostali polinatori oprašuju skoro 90 posto cvjetnica i 70 posto svih svjetskih usjeva. Ono što ističe pčele među ostalim oprašivačima je to što pčele žive u zajednici koja je sposobna preživjeti veliku hladnoću i pri tome othraniti leglo tako da u rano proljeće ima dovoljan broj jedinki koje su sposobne u velikoj mjeri oprašivati sve što u prirodi cvijeta, ističe Aida Šanjta Reis, koja vodi Laboratoriju za dijagnostiku bolesti pčela zeničkog Instituta.

  • Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, oprašivanje od strane samo jedne medonosne pčele vrijedi 14,6 milijardi dolara vrijednosti usjeva godišnje. Ako se ima u vidu da svaki treći zalogaj u ishrani čovjeka zavisi od pčela i njihove oprašivačke djelatnosti, nije teško zaključiti da bi sa nestankom pčela polako nestao i čovjek.

    Kako bi mogli nahraniti rastuću svjetsku populaciju, treba nam sve više i više hrane, koja mora biti raznovrsna, uravnotežena i dobre kvalitete. Pčele su poznate po svojoj ulozi u visokokvalitetnoj hrani (med, matična mliječ i polen), kao i drugim proizvodima koji se koriste u medicini i drugim industrijama (pčelinji vosak, propolis i pčelinji otrov).

    Međuvladina naučno-politička platforma o biodiverzitetu i uslugama ekositema (IPBES) procijenila je da pčele ne samo da osiguravaju sigurnost u hrani, nego obavljaju i ekonomske aktivnosti vrijedne 577 milijardi dolara. U svakoj zemlji ukupna korist od pčela koja se ostvari oprašivanjem, sto puta je veća od vrijednosti dobijene od svih pčelinjih proizvoda zajedno. Pčele povećavaju prinose mnogih voćaka poput jabuka, šljiva, krušaka, trešanja i višanja za oko 60 posto, suncokreta za 40 posto, sjemena djeteline za oko 70 posto, a plodove i sjemenje raznog povrća za više od 70 posto.

    U SAD najveći prihod pčelari ostvaruju od usluga oprašivanja poljoprivrednih kultura pčelama. Iznajmljuju svoja pčelinja društva, najviše radi polinacije badema u Kaliforniji,  gdje  se odvija najveći dio  globalne proizvodnje badema u svijetu, i polinacije jabuka u državi Washington. Cijena iznajmljivanja košnica  odnosno oprašivanja kreće se od 50 do 250 dolara po košnici.

  • Pčele najčešće ubija ljudska nepažnja

    Međutim, uprkos svom značaju koje pčele imaju, nerijetko se dešavaju pomori ovih životinja izazvani ljudskom nepažnjom i nemarom, koji osim što utiču na cjelokupan ekosistem, izazivaju i veliku materijalnu štetu vlasnicima košnica. Na Evropu otpada 10 posto svjetske populacije pčela, od toga 2.000 vrsta divljih pčela.

    – Međutim, broj oprašivača u Evropi smanjen je u posljednjih 30 godina za tri četvrtine. Nedavne studije pokazuju da je čak 90 posto pčela već nestalo sa planete. Razlozi ovog istrebljenja zavise od geografskog područja, ali među glavne spadaju nаjnovije poljoprivredne tehnologije, klimаtske promjene, GMO, snažni pesticidi, prehrambeni stres, širenje bolesti, štetočine i prirodni neprijаtelji pčela. Također industrijski i ispušni plinovi mnogobrojnih zagađivača nepovoljno utječu na njihov razvoj i opstanak, ističe Šanjta-Reis.

    Ukoliko se ostvari najcrnji scenarij i pčele jednog dana zaista izumru, stotine miliona usjeva će propasti, a čovječanstvo će se suočiti sa najvećom prijetnjom od svog postanka što bi na kraju neminovno dovelo do svjetskog rata zbog gladi. – naglašava se u izvještaju UN-a iz 124 zemlje.

    S obzirom da se pčela već nalazi na listi ugroženih vrsta, borba za život sve manje populacije pčela nema alternativu. Zbog toga se ovoj vrsti sve više ustupa dosta medijskog prostora i rade se različite kampanje širom svijeta kako bi se ukazalo na značaj ovog malog i krhkog, a tako bitnog organizma za cijelu planetu Zemlju.

    Otkud 20. maj? UN je prepoznao važnost pčela u ekosistemu, te je Generalna skupština UN-a krajem 2017. godine donijela odluku da se 20. maj proglasi Svjetskim danom pčela. Zašto baš ovaj dan? Zbog toga što je na ovaj dan rođen pionir pčelarstva Anton Janša 1734. godine u Sloveniji. Cilj je da se podigne svijest o njihovom značaju i upozori na enormno smanjenje broja pčela u svijetu, kažu iz INZ-a.

  • Predviđeno je da se Svjetski dan pčela obilježava kroz edukaciju i aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti o značaju pčela i drugih oprašivača, na opasnosti sa kojima se suočavaju, kao i njihov doprinos održivom razvoju”. Pčela je kao životinjska vrsta 2019. godine proglašena za najvažnije živo biće od strane Earthwatch Instituta.

    U svijetu je već odavno aktuelna, kako ekološka, tako i svijest o zdravim stilovima življenja i prehrane, pri čemu se pčelarstvo, pčele i njihovi vrhunski proizvodi stavljaju u fokus. Međutim, u Bosni i Hercegovini je stanje u pčelarstvu daleko od idealnog i mi očigledno nismo dovoljno svjesni značaja razvoja pčelarstva i funkcije pčelara kao najbitnije karike egzistiranja medonosnih pčela u našoj državi. BiH je na dnu ljestvice zemalja u Evropi kada je u pitanju korištenje meda u ishrani.

    Pčelarska industrija i problemi u BiH

    Iako kvalitetom meda, itekako možemo konkurirati svjetskom tržištu, kod nas je prisutan uvoz meda niske kvalitete uz obaranje cijene domaćem kvalitetnom medu. Nedovoljno kvalitetno nije riješeno ni označavanje meda kao ni mehanizmi zaštite proizvođača, ali i potrošača. Ipak, pčelarstvo u BiH je zadnjih desetak godina u ekspanziji, jer je proizvodnja meda postala značajan izvor dodatnih prihoda seoskih domaćinstava.

    – U sadašnjim uvjetima pčelarska proizvodnja u BiH je organizirana u okviru udruga i saveza, a često pčelari obavljaju svoju djelatnost potpuno individualno. Posljednjih godina prisutna su poboljšanja u području zakonske regulative i standardizacije koja je ipak još uvijek siromašna i nedovoljna, a cjelokupan institucionalno pravni okvir je nekonzistentan. Osim pčelara, njihovih udruženja i saveza, neophodna je zainteresovanost i aktivno učešće veterinarskih organizacija i nadležnih ministarstava, navode u Institutu.

  • Iako pčele direktno zаvise od brige pčelаrа koji neprestano istražuju, nadgledaju zdravlje, stanje i očuvanje pčela, subvencije su, u odnosu na druge poljoprivredne grane, nerazrađene i nedorečene, čime su pčelari u startu zakinuti. Posebno je neophodno kvalitetnije uređenje državnih programa zaštite od bolesti pčela kao i zaštite od predatora.

    Pčelarskoj proizvodnji u BiH je neophodno povećanje produktivnosti i unapređenje osiguranja kvalitete. Zbog toga je neophoda izgradnja sistema kontrole proizvodnog lanca i uspostava zakonskog okvira sljedljivosti uz kontrole pčelarskih proizvoda na tržištu kao i kontrola unutar pčelarskih udruženja.

    Zajedno možemo doprinijeti razvoju ove oblasti kroz kontinuirane edukacije, unaprjeđenje postojećih kurikula i osmišljavanja škola pčelarstva. Izradom strateškog programa za sektor pčelarstva zajedno sa proizvođačkim grupama, koji treba da se organizuje prema principima EU, možemo direktno doprinijeti razvoju globаlne strаtegije zа zаštitu i ponovno naseljavanje pčela i drugih oprašivača.

  • Kako pomoći pčelama i pčelarima?

    S obzirom da pčelarstvo predstavlja općedruštveni interes, naglasak bi se trebao staviti na motivisanje novih mladih pčelara kroz subvencije. Evropska unija na primjer redovno sufinansira programe pčelarstva, gdje je za period od 2020-2022 planirala izdvojiti od 36-40 miliona eura. Na ovaj način oni utiču na povećanje broja pčelara i košnica, te preko njih i na procentualno veću produkciju meda.

    Jačanjem pčelarstva kao bitne razvojne privredne grane, direktno jačamo i našu ekonomiju, ruralni razvoj, ekologiju, zdravlje i biodiverzitet u Bosni i Hercegovini. Svjetski dan pčela izvrsna je prilika da se pčele na jedan dan stave u središte razgovora, ne samo u naučnim, već i u političkim krugovima.

    Zajedničkim snagama (organizacija, istraživačkih i obrazovnih institucija, civilnog društva, privatnog sektora, poljoprivrednika i pčelara, kao i svakog pojedinca) možemo inicirati konkretne akcije koje bi stvorile više pejzaža prilagođenih pčelama i drugim oprašivačima, te povećali njihov broj i produktivnost. Jer njihovim sigurnim oprašivanjem štitimo našu prehrambenu sigurnost. Slavimo zajedno, podižemo svijest i učinimo nešto dobro za pčele, kaže se na kraju saopćenja INZ-a.

    Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: ,