Čuvarkuća biljka je dobila svoj naziv po starom vjerovanju da može sačuvati kuću od požara, groma, zlih sila i drugih negativnih pojava. Ne znamo da li štiti od groma i požara, ali dokazano je da biljka čuvarkuća sprečava i liječi mnoge bolesti a pritom održava dobro zdravlje.

Čuvarkuća biljka u našem narodu ima još jedan naziv – uhovnik – zbog njenog izvanrednog terapijskog djelovanja u slučaju bolesti ušiju.  Sok iz listova ove biljke rastvara višak smole u uhu i ublažava bol, a pomaže i u slučaju nagluhosti. Mnogi su se uvjerili u efikasnost ovog narodnog lijeka, a danas čak i neki pedijatri preporučuju upotrebu čuvarkuče u slučaju upale uha.

Čuvarkuća biljka ima slično djelovanje kao aloja, koja je poznata u liječenju različitih kožnih tegoba. Zahvaljujući antiupalnim i antiseptičkim svojstvima, odlična je prva pomoć protiv opekotina, ugriza i uboda insekata, jer pruža brzo olakšanje i smirenje.

Čuvarkućom možete tretirati kurje oči, pjegice, rane i čireve na koži, bradavice na rukama, herpes zoster, tvrdu kožu na tabanima – i to jednostavnim premazivanjem problematičnog mjesta svježe iscjeđenim sokom ili stavljanjem obloga od presječenog lista.

Sok od čuvarkuće pomaže i u slučaju bronhitisa, upale grla, gnojne angine, gnojne upale zuba i infekcija, ali i zloćudnih bolesti usne duplje.Vjeruje se da biljka čuvarkuća neutrališe djelovanje štetne energije, ublažava posljedice kod stresa i reakcije na promjene vremena – kod metereopata, pomaže u iscjeljenju bolesti, stabilizuje i umiruje nervni sistem te nam povećava radnu sposobnost. Brojne su još pozitivne strane ove biljke, među kojima je i liječenje čira na želucui tako dalje (Tuzlanski.ba)