Ljutnja izaziva jednak odgovor tijela kao i strah, anksioznost ili uzbuđenje: nadbubrežna žlijezda preplavi tijelo hormonima stresa, adrenalinom i kortizolom. Mozak pritom odvodi suvišnu krv od crijeva prema mišićima u pripremi za fizički napor (kako bi se tijelo pripremilo za bijeg).
Ubrzavaju se otkucaji srca, raste krvni pritisak i ubrzava se disanje. Također, podiže se tjelesna temperatura. Ako se takve situacije ponavljaju često i tokom dugotrajnog razdoblja, to može izazvati zdravstvene probleme povezane s bubrezima i venskim sistemom.
Ljutnja nije negativna emocija, no nekontrolisani izljevi bijesa mogu izazvati velike svađe i fizičke sukobe. To može dovesti i do toga da nas ljudi počnu doživljavati kao nasilnika i počnu izbjegavati, a to u konačnici može loše utjecati na zdravlje – izoliranost od ljudi vodi u anksioznost, a dugoročna anksioznost i do depresije.
No i potiskivanje ljutnje podjednako je štetno – s vremenom se mogu javiti glavobolje i nesanica te problemi s probavom koji se često manifestiraju kao bol u trbuhu ili kožni ekcemi koji se nerijetko teško liječe i sporo povlače. U oba slučaja, dugoročno se povećava rizik od povišenog krvnog pritiska te srčanog ili moždanog udara. S druge strane, ako pravilno upravljamo ljutnjom, ona može biti korisna emocija i poticaj za pozitivne promjene.
– Nema univerzalnog pravila: nekko će ljut ko ris pospremiti kuću ili se primiti pranja prozora. Netko će umjesto da viče na porodicu obući patike i otrčati nekoliko krugova ili se baviti nekih kreativnim hobijem – kaže psiholog Mirjana Krizmanić, piše 24sata.hr.
Dodaje kako nije srela osobu koja ne bi znala prepoznati situaciju u kojoj mora reagirati drugačije, svjesna da zbog svojeg ponašanja može pretrpjeti posljedice. Svako pritom sam odlučuje koja je to situacija te mora odlučiti želi li se promijeniti trajno. I ako to želi, mora pronaći svoj način da kreativno “potroši” ljutnju i bijes. Kao jedan od način psihologinja savjetuje “odmicanje”.
– Kad osjetite navalu bijesa i procijenite da to nećete moći kontrolisati, prekinite to što radite i prošetajte. To će pomoći da se ohladite, a hladnije glave lakše ćete razmisliti o problemu i doći do rješenja – savjetuje. Važno je i prihvatiti ljutnju.
– Morate naučiti da je ljutnja emocija kao i svaka druga te da se s njom morate naučiti nositi kao i s tugom ili strahom. U svakoj od tih situacija čovjek može nešto naučiti i iskoristiti ih kao poticaj za promjene. Pokušajte odrediti zašto ste ljuti. Zaključit ćete da drugi nisu vrijedni vašeg bijesa i zdravlja. Nakon što utvrdite problem, lakše ćete smisliti rješenja za takve situacije – zaključuje Krizmanić.
Prijeti ‘šećer’
Ljudi koji su češće ljuti izloženi su za 34 posto većem riziku od nastanka dijabetesa tipa 2, stoji u saopćenju američkog Nacionalnog instituta za zdravlje. Navode da je to zato što bijes vodi u niz raznih rizičnih ponašanja.
Izaziva tjeskobu
Ljudi koji iznova vrte scenarij u kojem ih je netko povrijedio mogu ozbiljno ugroziti svoje mentalno zdravlje. Negativni osjećaji i razmišljanja su okidači povećane tjeskobe.
Opterećuje srce
Potisnuta ljutnja velika je opasnost za srce. Može posljedično utjecati na zdravlje srca i cijelog kardiovaskularnog sistema. Stoga su iskrenost i oprost najbolji načini prevencije.
Pada imunitet
Samo sjećanje na stresne situacije uzrokuje šestosatni pad imunoglobulina (antitijela) koji stvara imunološki sustav, pokazala je studija provedena na Sveučilištu Harvard.
‘Puca’ i glava
Na kombinaciju nagle navale tzv. hormona stresa kortizola, grčenja mišića i uzburkanih misli koji se istodobno javljaju tijekom navale bijesa, tijelo na kraju odgovara jakom glavoboljom.
San ne ide na oči
Uz tjeskobu, depresiju, patnju i brigu, potisnuta ljutnja i bijes također su usko povezani s nesanicom i narušenom kvalitetom sna, tvrde naučnici sa Sveučilišta Cambridge.
Svrbež i ekcemi
Kad potiskujete ljutnju, tijelo traži put kojim će se osloboditi toksina. Prejaka navala toksina tako često put pronalazi na koži na kojoj se pojavljuju svrbež i crvenilo, a u konačnici i ekcemi.
Prijeti udar
Ako destruktivno odgovarate na sve što vas ljuti, povećavate rizik od bolesti srca i srčanog udara za 19 posto, pokazala je studija Škole javnog zdravlja Sveučilišta Harvard. (Tuzlanski.ba)
