Futurolog i pisac Tom Cheesewright iz Manchestera, u saradnji sa kompanijom “Sports Direct”, pokušao je da “zaviri u budućnost” i predvidi kako bi ljudska stopala mogla da evoluiraju u narednih 100 godina.

U pomoć je pozvao vještačku inteligenciju (AI) kako bi što bolje prikazao potencijalne promjene na ovom dijelu ljudskog tijela.

“Sada ne provodimo mnogo vremena bosi, a kad to radimo, obično smo u zatvorenom prostoru, u veoma bezbjednom okruženju”, objašnjava Cheesewright, a piše “Daily Mail”.

“Danas nosimo veoma meke čarape i sve udobnije cipele. Zato bi u budućnosti moglo da se desi da koža na našim stopalima počne da se tanji, čineći da ona postanu još osjetljivija. Također, možda ćemo provoditi više vremena u vazduhu ili čak u svemiru, što znači da će stopala trpjeti manji pritisak. Konačno, kretanje u nultoj gravitaciji zahtjevaće više spretnosti, u čemu će nam nježnija stopala i te kako biti od pomoći”.

Međutim, vjerovatno je da će proći mnogo više vremena prije nego što dođe do promena u ljudskoj fiziologiji.

Ayaklarımızın 100 yıl sonra nasıl evrimleşeceği ortaya çıktı. Ayrıca aşırı derecede terlemesi ön görülüyor. pic.twitter.com/XhY9JYbRxH

— BPT (@bpthaber) April 22, 2023

Iako se ne očekuje da naši nožni prsti postanu iste dužine kao prsti na rukama, Cheesewright pretpostavlja da će oni biti dvostruko duži nego danas, prema slikama koje je generisala vještačka inteligencija.

Cheesewright nije jedini koji smatra da bi naša stopala i nožni prsti mogli da pretrpe velike promjene.

Dr Francois Alart, pedijatar iz Kanade, procijenio je da bi ljudi mogli da izgube male prste ukoliko se u potpunosti priklone sjedećem načinu života.

On je objasnio da je mali prst na nozi “najmanje važan” nožni prst, jer nema uticaj na ravnotežu, hodanje ili trčanje.

Pomisao na nevjerovatno oznojena stopala sigurno nije prijatna, ali bi mogla da bude ključna adaptacija za ljudski opstanak u budućnosti.

“Ukoliko globalne temperature nastave da rastu, stopala će možda morati da razviju više lojnih žlijezda kako bismo se rashladili”, objašnjava Cheesewright.

Kad se tijelo pregrije, mozak instruiše žlijezde u cijelom tijelu da proizvode znoj. Kako znoj isparava, tako se površina kože hladi.