Priča o najenigmatičnijim liftovima na svijetu. Arhitektonska čuda, najskuplji, najstariji. Dok jedan siječe stomak adrenalinom, drugi nudi mir i spokoj ljeta i mora.

Koristimo ih dnevno, većini ljudi su najčešće prespori, tek poneki je i brz. Neki ih zaobilaze, dajući prednost stepenicama. Bez njih ne možemo, i dio su svakodnevice. Neki su ipak nešto više od prevoznog sredstva. Umjetnost, istorija, megalomanija, luksuz.

Na prvi pogled, lift Hammetschwand u Švajcarskoj izgleda kao pridodati dio nekog starog zamka ili napušteni građevinski projekat. Tanak skeletni okvir na čijem se vrhu nalazi kupola, poput onih iz bajke stvara prilično neobičan prizor, ali vožnju koja oduzima dah, prenosi N1.

Otvoren je daleke 1905. godine, lift vas vodi do čuvenog, istoimenog vidikovca koji se nalazi na vrhu visoravni Burgenštok i gleda na prelijepo jezero Lucern. To je najviši spoljašnji lift u Evropi i jedan od najživopisnijih na svijetu.

Berlin

U blizini, u Njemačkoj, tačnije Berlinu, krije se relativno novo arhitektonsko čedo. Ludvig Erhard Haus (popularni “Armadillo”) nalazi se u berlinskom Šarletenburgu, iza koga stoji tim Nicholas Grimshaw i partneri. Kuća je svečano otvorena 1998, nakon što je ovaj projekat pobijedio na konkursu njemačke privredne komore i lokalne federacije industrijalaca, dobivši građanski identitet i priliku za samofinansirajući komercijalni razvoj.

Zgrada obložena čelikom sastoji se od petnaest elipsastih lukova od istog materijala, progresivno različitih raspona koji stvaraju nešto nalik grudnom košu koji se prostire po visini. Neobičan oblik poštuje stroga ograničenja i pravila, dok maksimizira korišćenje lokacije.

U unutrašnjosti, ogromne podne ploče otvorenog plana podupiru se “grudnim košem” i nizom tankih, vatrootpornih čeličnih hangara, sa ekspanzivnim bulevarom u prizemlju koji stvara centralnu javnu saobraćajnicu. Devet gornjih spratova visi sa svodova, što je omogućilo izgradnju prizemlja bez stubova.

Objekti unutra su raspoređeni duž unutrašnjeg šetališta, promenade, sa prirodnom ventilacijom koje ide paralelno sa ulicom Fasanenstrasse. Iz prizemlja, aluminijumski obloženi liftovi uzdižu se prema gornjem dijelu, prevozeći osoblje do kancelarija iznad. Probijene atrijumom pune visine, sve kancelarije imaju spektakularan pogled na Berlin.

Ispod nivoa zemlje je berza, takođe osvijetljena prirodnom svjetlošću atrijuma. Sadrži lamele za zaštitu od Sunca, koje su podesive, a unutrašnja klima može da se kontroliše tokom ljeta i zime.

Srce projekta čine šest panoramskih liftova, koji su posjetiocima najveća atrakcija. Realizacija projekta uključivala je kontrolisani budžet (nama nešto potpuno nepojmljivo) uz nisku potrošnju energije, trošenje i emisije zagađivača. Tako je ovaj multifunkcionalni projekat postao popularna gradska znamenitost modernog i prosperitetnog Berlina.

Ovo nije jedini biser Berlina, kada su u pitanju liftovi. Postoji i AquaDom.

Ukoliko vas put nanese u hotel Radisson Blu, dočekaće vas veličanstven prizor cilindričnog akvarijuma koji kao da lebdi iznad predvorja. AquaDom je visok impresivnih 25 metara, i napunjen je sa milion litara vode. U njemu se nalazi preko 1.500 riba (50 različitih vrsta). Smatra se najvećim samostojećim akvarijumom na svijetu. Ono što nas posebno zanima je činjenica da raspolaže sa providnim liftom, ugrađenim u samom središtu ove fascinantne arhitektonske igre, koji pruža putnicima nevjerovatan pogled „pod vodom“.

Eiffelov toranj

Čuvenu francusku znamenitost jedva da treba mnogo predstavljati, ali ćemo fokus prebaciti na njene liftove, kojih ima ukupno šest, od kojih su dva u funkciji od prvog otvaranja tornja daleke 1889. godine! Ono što čini vožnju Eiffelovom kulom toliko različitom od bilo čega drugog je to što je putovanje liftom podijeljeno u dvije faze.

Druga faza je vaš standardni vertikalni uspon (koji uključuje panoramu Pariza koja oduzima dah), dok vas prva faza vodi preko jedne od nogu tornja – drugim riječima, dijagonalno. Ovakvo iskustvo nudi, ipak samo Pariz.

Santa Justa Lift

Santa Justa Lift, kolokvijalno i Karmo lift nalazi se u istorijskom dijelu Lisabona, u Portugalu. Smješten je na kraju ulice Rua de Santa Justa, gdje povezuje ulicu Baika sa trgom Karmo.

Izgrađen u neogotskom stilu od gvožđa, već nakon izgradnje lift je postao turistička atrakcija Lisabona jer je među urbanim žičarima u gradu, Santa Justa jedina preostala vertikalna (konvencionalna). Pored Juste postoje još dvije – Elevador da Gloria i Elevador da Bica, dok je žičara izgrađena u isto vrijeme kada i Santa Justa, Sao Juliao, srušena.

Sa visinom od 45 metara i sedam spratova, kula obuhvata dvije kabine lifta, ukrašene drvetom, ogledalima i prozorima, sa početnim kapacitetom za 24 putnika u svakoj (kasnije povećano na 29 ljudi). Konstrukcija obuhvata desetak poprečnih greda, koje formirajuju duplu rešetku, a sa strane lifta, staza je zglobljena pomoću ležajeva, kao i na stubovima, koji je artikulisan u osnovi.

Gornji sprat je vidikovac, sa panoramskim pogledom na grad, dok su veze sa spratovima ispod (pored lifta) napravljene preko dva spiralna stepeništa, sa različitim šarama na svakom spratu.

A znate li koji je lift najstariji?

Odgovor se nalazi na lokaciji Downtown Cheyenne, u američkoj državi Wyoming. Ako volite stare stvari, onda je mjestašce Cheyenne destinacija za vas, tačnije zgrada Majestic, u njenom centru, koja krije najstariji, radni, mesingani lift na zapadnoj hemisferi.

Operater, možemo da kažemo i konsijerž ručno otvara mesingana vrata poput harmonike, gdje pozdravlja putnike koji ulaze u prostor u kojem je nekada bila banka. Kapacitet lifta je pet do sedam osoba. Kompanija koja je lift napravila, i dalje je operativna, i to ime svi dobro poznajete – Otis. Njihova priča traje već više od 160 godina. Niz – Eiffelov toranj, Kremlj, Empire State i Majestic, na prvi pogled djeluje potpuno nepovezano, ali ipak ima jedna mala kvaka, koja ih sve povezuje.

Zajednički imenitelj ovih zgrada je podatak da sve posjeduju Otis lift, koji prvobitno bio i u washingtonskom spomeniku.

Kina

Na drugoj strani svijeta, ne manjka kreativnosti, koja obezbjeđuje mjesto na našoj listi. Kina je ponosni vlasnik Bailong ​​lifta (Lift stotine zmajeva), staklenog lifta koji sigurno pokreće stomak onima koji se plaše visine. Osim što je najskuplji, ovaj lift je kako navode njegovi graditelji i najviši i najteži lift koji je izgrađen. Visok je 326 metara, a njegova izgradnja otpočela je 1999. godine, a otvoren je za javnost tri godine kasnije. Titulu najvišeg zvanično je dobio 2015. godine od strane Guinnessove knjige rekorda.

U istoj zemlji, u šangajskom tornju, drugoj najvišoj zgradi na svijetu, oborena su još tri Guinnessova rekorda. Kineski neboder ima zvanično ima najbrži lift na svijetu, najviši lift u zgradi i najbrži double deck lift na svijetu.

Khalifa

Nestvarni neboder Burj Khalifa u Dubaiju, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, uključuje 57 liftova i osam pokretnih stepenica, koji zadovoljavaju putne potrebe stanovnika i posjetilaca kule. Lift za usluge/vatrogasac ima kapacitet od 5.500 kg i najviši je servisni lift na svijetu. Na 828 metara postoji 200 spratova sa 160 useljivih nivoa, što je čini najvišom zgradom na svijetu. Toranj je svečano otvoren 4. januara 2010. godine, da bi se poklopio sa četvrtom godišnjicom vladavine Njegovog Visočanstva šeika Mohameda Bin Rashida Al Maktuma.

I za kraj, ukoliko su cifre ono što vas fascinira, lista, po cijeni izgradnje izgleda ovako.

Bailong, Kina – 20 miliona dolara

Aquadom, Njemačka – 17.4 miliona dolara

Santa Justa, Portugal – 15 miliona dolara

Hammetschwand, Njemačka 14.8 miliona dolara

The Gateway Arch Elevator Missouri, Sjedinjene Američke Države – 10 miliona dolara.  (Tuzlanski.ba)