U planinama zapadne Sumatre, muž se smatra gostom u ženinoj kući. U ovom dijelu Indonezije, Minangkabau etnička grupa je svjetski najveći matrijarhat i u rukama nježnijeg pola je sve.

Legenda kaže da je sredinom 12. vijeka, kralj Maharajo Dirajoi, koji je osnovao Koto Batu kraljevstvo, umro, ostavljajući iza sebe tri žene i tri sina koji su bili još bili bebe. Prva, Puti, je preuzela kraljevstvo i utrla put matrijarhatu na ovim prostorima.

U ovoj jedinstvenoj i složenoj društvenoj strukturi, kćerke nasljeđuju imanja i rižina polja. Djeca uzimaju majčino prezime, a muž se smatra gostom u njenoj kući.

U početku je ova grupa vjerovala u elemente prirode, a tek kasnije su prodrli hinduizam i budizam iz Indije. Kultura ove etničke grupe i dalje se zasniva na lokalnim običajima i vjerovanjima i zakonima koji su izvedeni iz animizma i hinduizma, a posebni spiritualisti se bave liječenjem, predviđanjem budućnosti i komunikacijom sa duhovima umrlih. Uprkos matrijarhatu, prigrlili su i islam, koji je patrijahalno orjentisan.

Za razliku od islamske tradicije da se žena seli u muževljevu kuću, nakon vjenčanja, u ovoj grupi mladoženja ide kod mlade i živi sa njenom porodicom. Miraz određuje mladina porodica, na osnovu obrazovanja i zanimanja mladoženje.

Na dan vjenčanja, ide se po mladoženju i dovodi se u mladinu kuću gdje se održava svečana ceremonija. Mladina porodica nosi tradiconalne nošnje i nose novac, poklone i hranu na glavama, kako bi sve to poklonili mladoženji.

“Vlast” se prenosi sa žene na ženu

Brak ženama donosi i društvene i ekonomske privilegije. Kad već steknu određene godine žene kontrolišu sve. Kao glave domaćinstva, vode cijelo imanje, rješavaju svađe i imaju veliku ulogu u bračnim razgovorima i raznim ritualima. “Vlast” se prenosi sa žene na ženu.

Muškarci treba da imaju redovan izvor prihoda i da vode računa o djeci i troškovima. Mnogi napuštaju sela u potrazi za poslom, vraćajući se povremeno kući. Kada se desi njihov odlazak, nemaju pravo glasa u vezi stvari koje se tiču poslova u kući.

Prema legendi kada je kraj Majapatih carstva u Javi objavio rat Minangkabau, kralj Sumatre je ponudio bivolje borbe umjesto rata. Bivo Minangkjabau ljudi je ubio protivnika. Tako je i ime grupe nastalo: Minang, što znači pobjedonosan, i kabau što znači bivo. Zato su i ženski šeširi ove etničke grupacije u obliku bivoljih rogova.

Iako je matrijarhat odavnu zamro, ova etnička gupa se ponosi svojom tradicijom. Njihova zastava je trobojna i označava tri planine koje simbolizuju buntovan karakter, hrabrost i porijeklo kulture i običaja. (blic.rs)