Na svijetu postoje četiri glavne boje pasoša: crvena, plava, crna i zelena. Svaka od ovih boja nosi određeno simboličko značenje i često odražava kulturne, političke ili religijske aspekte zemlje koja izdaje pasoš.
Crvena boja
Crveni pasoši su često povezani s historijskim i političkim razlozima. Na primjer, većina država Evropske unije koristi bordo nijansu crvene boje. Ova boja je simbolizuje mogućnost izbora i zajedništva. Bivše komunističke zemlje također koriste crvene pasoše kao podsjetnik na svoju političku prošlost. U Južnoj Americi, zemlje poput Perua, Ekvadora, Kolumbije i Bolivije imaju crvene pasoše u sklopu Andskog sporazuma, koji promovira trgovinsku i industrijsku saradnju sličnu Evropskoj uniji. Švicarska, poznata po svojoj neutralnosti, koristi svijetlocrvenu boju koja se podudara sa bojom njihove nacionalne zastave.
Plava boja
Plavi pasoši su često simbol novog svijeta i slobodne trgovine. Ovu boju koriste mnoge zemlje Južne Amerike, uključujući Brazil, Argentinu i Paragvaj, koje su članice organizacije MERCOSUR. Ova organizacija promiče slobodnu trgovinu i protok ljudi i kapitala unutar regije. Najpoznatiji plavi pasoš je američki, koji simbolizira slobodu i nove početke. Plava boja je također prisutna kod 15 karipskih zemalja.
Zelena boja
Zeleni pasoši su uobičajeni u islamskim zemljama, gdje zelena boja ima posebno religijsko značenje. Vjeruje se da je zelena bila omiljena boja poslanika Muhameda, a u islamu simbolizira raj, prirodu i život. Varijacije zelene boje koriste i članice Ekonomske zajednice zapadnoafričkih zemalja, poput Senegala i Nigera.
Crna boja
Crni pasoši su rijetki, ali praktični. Tamne boje su otpornije na prljavštinu i habanje, a crna boja daje pasošu elegantan i formalan izgled. Zemlje poput Bocvane, Zimbabvea i Novog Zelanda koriste crne pasoše. Novi Zeland, na primjer, koristi crnu boju koja je simbolična za njihovu nacionalnu identifikaciju, budući da je crna boja značajna u njihovoj kulturi i sportu, posebno u ragbiju.
Svaka od ovih boja pasoša nije samo praktičan izbor, već i odraz identiteta, kulture i politike zemlje koja ih izdaje.
