Tokom proteklih 90.000 godina, dogodilo se 90 erupcija koje su oblikovale tlo Aucklanda.

Erupcije vulkana takozvanog Aucklandskog vulkanskog polja bile su dovoljne da se na ovom tlu formiraju brojni marovi, prstenovi vulkanskog tufa, jezera, lagune, ostrva, depresije, tokovi lave…

Sve to oblikovalo je tlo Aucklanda, najvećeg grada Novog Zelanda, u kojem živi nešto manje od milion i po ljudi.

To čini Auckland jedinim gradom na svijetu koji je podignut na još uvijek aktivnom vulkanskom području.

Najmlađi i najveći od ovih vulkana – Rangitoto – formirao se tokom proteklih hiljadu godina, a njegova erupcija dogodila se prije oko šest stotina godina. Pri tome je lava prekrila 2,3 kubna kilometra ove teritorije i uništila cijelo jedno maorsko naselje. Prva erupcija, procjenjuju naučnici, dogodila se kada je lavu izbacio vulkan Onepoto, u periodu od prije 248.000 ± 28.000 godina.

Zanimljivo je da ljudi već vekovima koriste ove vulkane u različite svrhe. Maori su živjeli na vulkanskim kupama ovog polja još prije dolaska Evropljana, pa su brojni arheološki dokazi o tome još uvijek jasno vidljivi. Usljed toga, kao i zbog vađenja kamena iz kupa, teren je značajno mijenjan godinama. Ipak, nekolicina očuvanih kupa još uvijek se može vidjeti, pa su one dijelovi poznatih Aucklandskih parkova. Novi Zeland je 2007. godine predložio Aucklandsko vulkansko polje kao kandidata za listu UNESCO-ve svjetske baštine, zbog njegove jedinstvene kombinacije prirodnog i kulturološkog značaja.

Monogenetička vulkanska polja, u koja se svrstava i Aucklandsko, obično se sastoji od deset do stotinu vulkana, a najnevjerovatniji fenomen u ovoj kategoriji svakako je meksičko polje Mičoakan-Guanahuato, u kom postoji više od hiljadu vulkana! Ovakva polja specifična su zbog svoje nepredvidljivosti: umjesto da se aktivira neki postojeći vulkan, do erupcije dolazi na nekom drugom mjestu u polju. Tako svaki od vulkana eruptira samo po jednom, ali je teško pretpostaviti gdje će doći do sljedeće erupcije. (nationalgeographic.rs)