Subota, 20. Aprila 2024.
Tuzlanski.ba logo

Evo šta znače oznake “TIP” na brašnu i za šta koje koristimo

Preuzmite sliku

Znamo da postoji više vrsta brašna i da se ono uglavnom dobija mljevenjem žitarica, ali često ne znamo tačno koja vrsta služi za koju namjenu.

1. Pšenično bijelo brašno (TIP 400, 550 I 00)

Bijela pšenična brašna tip 400 i tip 550 dobijaju se mljevenjem pšenice i to središnjeg dijela pšeničnog zrna, endosperma. Ta su brašna vrlo bijela, jer ne sadrže mekinje ili posije, stoga su siromašna mineralima, vitaminima i vlaknima, te se najvećim dijelom sastoje od škroba i bjelančevina što ih čini brašnom boljih pecilnih osobina.

Kod ovih vrsta brašna razlikujemo glatko i oštro

  • Glatkom brašnu obično znamo namjenu (hljeb, tjestenina, pekarski proizvodi i poslastice), dok se kod oštrog često pitamo za šta je najpogodnije. Odgovor je sljedeći: za pripremu okruglica, poslastica, torti, ali i nekih vrsta prhkog tijesta.

    U pripremi prhkog tijesta nerijetko se u jednakim omjerima miješaju glatko i oštro brašno. Vrlo je slično i italijansko brašno tip 00 i takvi tipovi brašna najčešće se koriste za izradu tjestenine, rezanaca (uz dodatak jaja), pizza i focaccia, poslastica i bijelih umaka.

    2. Pšenično polubijelo brašno (TIP 850)

    Ovo je brašno nutritivno bogatije i zdravije, jer se dobija mljevenjem i vanjskog dijela zrna pšenice, pa sadrži više vlakana i minerala od običnog bijelog brašna. Ovo se brašno često naziva i “krušno brašno” jer je upravo ono najpogodnije za pripremu hljeba i različitih pekarskih proizvoda.

    3. Integralno pšenično brašno (TIP 1100 I 1600)

    Za ovo se brašno usitnjava cijelo zrno pšenice, kao i vanjski dio mekinje. Tamnije je boje od gore navedenih vrsta brašna, nutritivno je bogatije, lakše probavljivo, a samim time i zdravije.

  • Također se koristi u pekarskoj industriji, za izradu hljeba, peciva, zdravijih poslastica. Hljeb od ovog brašna zbog vlakana je zdraviji i punijeg okusa, no u pripremi integralnog brašna često se integralno brašno miješa s običnim bijelim kako bi se pojačala pecilna svojstva.

    4. Manitoba brašno

    Riječ je o brašnu proizvedenom u Italiji, također od pšenice. Ime je dobilo po kanadskoj pokrajini u kojoj je uzgoj te vrste pšenice bio najrasprostranjeniji. Ovo se brašno sve češće spominje u receptima. Radi se o posebnoj vrsti, jakom brašnu pogodnom za puno kompaktnija tijesta. Izvrsno je za tijesta za pizzu, panettone, kolače, francuski kruh baguette, te razne italijanske pogače (focaccie).

  • 5. Heljdino brašno

    Svima nam je poznato raženo i heljdino brašno, pa tako i raženi hljeb, no što je s heljdinim palačinkama? Heljdino je brašno odlično za puru, u kombinaciji s drugim vrstama brašna i za hljeb, no izvrsno je i za palačinke, pogotovo one prelivene slanim preljevom, koje su specijalitet francuske pokrajine Bretagne.

    Bezglutenska brašna

    Sve ove gore navedene vrste brašna sadrže gluten. U bezglutenska brašna spadaju kukuruzno, slanutkovo i rižino.

    1. Kukuruzno brašno 

    Kukuruzno se brašno kod nas koristi od davnina, a dobija se mljevenjem zrna kukuruza. Svima nam je dobro poznata palenta koja se sprema od kukuruznog brašna. Kukuruzno se brašno kod nas koristi i za pripremu hljeba i peciva, a na međunarodnoj sceni proslavilo se u poznatoj meksičkoj tortilji.

  • Kao što je već spomenuto, ovo brašno ne sadrži gluten i vrlo je pogodno za prehranu osoba koje imaju intoleranciju na gluten ili boluju od celijakije.

    2. Slanutkovo brašno

    Slanutkovo brašno ne dobija se od žitarica, kao sva gore navedena brašna, već od mahunarki. Najčešće se koristi u arapskoj i indijskoj kuhinji i to za pržene zalogaje poput pakore i vegetarijanskih burgera, a vjerojatno su ga najviše proslavile okruglice pržene u dubokom ulju, slavni falafel.

    3. Rižino brašno

    Rižino brašno je, kao što mu ime govori, dobijeno mljevenjem riže, iako se ovdje više radi o finom prahu. Koristi se za izradu rezanaca, pogotovo u azijskoj kuhinji, ali i za zgušnjavanje supa i variva. Izvrsno je za smjesu za tempuru, kao i za palačinke.

  • Može biti dobra alternativa običnom bijelom brašnu u pripremi slastica i kolača. Budući da nema glutena, ne može se samostalno koristiti za pripremu hljeba koji se pravi uz pomoć kvasca klasičnom fermentacijom. (Vecernji.ba)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , , , ,