Pixsell je u povodu Dana antifašističke borbe podijelio infografiku koja bilježi koliko to dana za praznike imaju druge zemlje Evrope, piše Večernji list BiH.
Zanimljiva infografika prikazuje ukupan broj praznika u evropskim zemljama godišnje, u Bosni i Hercegovini ih je 10, a najveći broj je 15.
Stvarno stanje
Prvo mjesto dijeli nekoliko zemalja – Turska, Slovačka, Latvija i Litva, u kojima ukupno godišnje građani imaju 15 dana za praznike.
Prate ih Hrvatska, Rusija, Španija, Malta i Albanija s 14 dana.
Kad je riječ o drugim zemljama regije, u Srbiji tijekom godine stanovnici imaju 11 dana praznika, Sjevernoj Makedoniji 12, Crnoj Gori osam, a u Sloveniji 13.
Najmanji broj praznika ima Grčka – samo šest, a prate je Velika Britanija i spomenuta Crna Gora s osam te Nizozemska, Njemačka, Irska, Švicarska i Bjelorusija s devet.
Dakle, po broju praznika nalazimo se negdje na sredini. Infografika pak ne pokazuje kakvo je pravo stanje s praznicima u BiH. Naime, Bosna i Hercegovina još uvijek nema zakon o praznicima i dok ne bude usvojen, svako će slaviti što god želi, vjerovatno i ako bi došlo do usvajanja tog zakona. Iako Bosna i Hercegovina nema zakon o praznicima na nivou države, zato ima zakone koje su donosile ratne vlasti Herceg Bosne, Republike Srpske i Republike Bosne i Hercegovine koji su, u skladu s prijelaznim aranžmanom koji je dogovor po Daytonu, još uvijek na snazi. Ipak, postoje praznici koji se slave u svim dijelovima obaju entiteta, poput Nove godine i Prvog maja.
Bosna i Hercegovina po svemu je specifičan slučaj, pa tako i po tome. Razgovori o postavljanju određenih datuma i događaja za proslave uvijek sa sobom povlače određena politička pitanja.
Svaka država sama bira koje će dane proslavljati kao državne praznike, odnosno koji su dani važni za njenu kolektivnu memoriju. No, razlika Bosne i Hercegovine u odnosu na druge države jest u politizaciji tih praznika. Osim 1. marta, koji je najsporniji datum za zajedničku proslavu, postoji još nekoliko spornih datuma.
Samo u FBiH kao praznik slavi se i 25. novembar, dan zasjedanja ZAVNOBiH-a tijekom Drugog svjetskog rata u Mrkonjić Gradu, dok se samo u Republici Srpskoj nekoliko dana prije, 21. novembra, slavi dan potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u gradu Daytonu.
Sporni datumi
Mnogo dvojbi izaziva i 9. januar, tzv. Dan Republike Srpske. Ustavni sud BiH je proglasio ovaj dan neustavnim. Toga dana 1992. godine Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini donijela je “Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine – na područjima srpskih autonomnih regija i oblasti te drugih srpskih etničkih cjelina u Bosni i Hercegovini, kao neovisne cjeline unutar Bosne i Hercegovine, a u cilju da je pripoji Jugoslaviji”.
Ustavni sud BiH problematičnim je ocijenio da u donošenju te deklaracije nisu sudjelovali predstavnici Bošnjaka i Hrvata. Ova dva naroda na 9. januara gledaju kao na početak rata u BiH te početak etničkog čišćenja, ratnih zločina i genocida nad nesrpskim stanovništvom.
Dana 9. januara 1992. godine u Sarajevu je tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, kao neovisne cjeline unutar Bosne i Hercegovine, a u cilju da je pripoji Jugoslaviji, koja se tada raspadala i bila pod kontrolom Slobodana Miloševića.
Na čelu samoproglašene republike bili su Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, poslije osuđeni u Haaškom sudu zbog ratnih zločina.
Odluka je donesena u novembru 2015. godine, kada je odlučeno da je članak Zakona o praznicima RS-a koji govori o Danu RS-a neustavan. Spornim je ocijenjeno i kako se toga dana obilježava i krsna slava Republike Srpske – Sveti arhiđakon Stefan, zbog čega taj praznik ima i vjersku dimenziju.
Ustavni sud BiH nije osporio pravo vjernicima da obilježavaju krsnu slavu svetog Stefana, kao ni Dan Republike Srpske, ali je utvrdio da Dan RS-a ne može biti 9. januara. Predstavnici vlasti i opozicije u Republici Srpskoj odbacili su odluku Ustavnog suda. Situacija je još kompliciranija ako znamo da se u dijelovima Federacije BiH, gdje je hrvatski narod većinski, 1. mart i “slavi i ne slavi”, ovisno o kantonu.
Iako je teško u to povjerovati, postoje dani kada se slavi, jede i pije širom BiH. To su: 1. januar – Nova godina, 9. maj – Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope, kao i svima omiljeni 1. maj, Međunarodni praznik rada.
Također, kao vjerski praznici u Republici Srpskoj slave se: pravoslavni i katolički Božić, Kurban-bajram, katolički i pravoslavni Veliki petak, katolički i pravoslavni Uskrs te Ramazanski bajram.
Vjerski praznici se obilježavaju po dva dana, prvi i drugi dan praznika, s tim da se pravoslavni i katolički Božić obilježavaju na Badnji dan i dan Božića. U Federaciji BiH vjernici imaju neradni dan za dva Bajrama te za pravoslavni i katolički Božić i Uskrs.
